ČASOPISI
Nova Istra, dvobroj 3-4 časopisa za književnost, umjetnost i kulturu PATNJA JE POPUT JEDNE OD TVORNIČKIH TRAKA
U ovome su broju časopisa zastupljeni i radovi mladih autora koji su gostovali Kod Marula 2018. godine, a to su Hrvoje Bazina, Marta Džaja, Lara Mandl i Vladimir Tomaš
Dvobroj 3-4 časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra donosi zanimljiv tematski blok posvećen Patnji, temi 15. Pulskih dana eseja održanih od 20. do 21. listopada 2017.
"Više je definicija patnje, kako s filozofskih i religijskih tako i sa zdravstvenih gledišta, koja nerijetko ovaj pojam ne razlučuju od žalosti, boli, nevolja, tragedija, nesreća, temperamenta, pa i somnambulnih i mentalnih poremećaja", piše Tomislav Marijan Bilosnić. Vinko Brešić veli pak da "ono što, čini mi se, još ne znamo, to je cijena patnje. Stvarna cijena patnje", navodeći da se Boris Domagoj Biletić zbilja trudi izabrati teške teme za Pulske dane eseja.
Nitko nije neranjiv
Lana Derkač definira patnju poput tvorničke trake, odnosno jednu od tvorničkih traka, ako je život tvornica s bezbroj pogona i trima smjenama.
Božica Jelušić piše pak o patnji u eseju "Žalost, zastalost, starost", polazeći od pretpostavki da ništa nije onako kako se čini, nitko nije neranjiv, čak ni kada se čini da smo bogati, slabni, osigurani i prepoznati jer tiranska ruka patnje odabire nas hirovito, u nepoznatu času, kao voće s tanjura na ledini, pod ravnodušnim nebom".
Esej Alda Klimana naslovljen je "Kronika najavljene smrti imena - nagovor na nacionalni suicid", a Dragutin Lučić Luce donosi esej "Kierkegaard ili volja za patnju", gdje navodi "Nije nikakva novost reći to da je patnja događaj Kierkegaardova života i/ili mišljenja!".
"Ljudski ushit i tuga, bol i radost, ljubav i mržnja, patnja i užitak oduvijek zahtijevaju da ih se pokuša ne samo opisati, nego i temeljito objasniti".
Jelena Lužina piše da je pragmatično leksikografsko objašnjenje patnje koje kaže da je to "stanje ili svojstvo patnika", mnogima odveć jednostavno. Naida Mujkić osvrće se na "Patnju jezikom poezije". Ona definira da je povijest poezije ujedno (i) povijest patnje.
Daniel Načinović analizira "Izraz patnje u Antologiji E. L. Mastersa". "Priče s Brežuljka prate i danas iskonsku konstantu ljudske patnje upravo kao podsjetnici u vrvolju i zahuktalosti sačinjenoj od depresije i adrenalina, raspojasanosti i jada", napisao je Načinović.
Mile Pešoda se pita je li je patio Josef K., a Sibila Petlevski piše o "Izvođenju bola i svjedočenju patnje".
Nestrpljivost i žal
Tema Marije Selak je nestrpljivost, dok se Sanjin Sorel bavi "Patnjom u ženskome pjesništvu dvadesetoga stoljeća", a Mario Sošić "Posttranzicijskim žalom, nadanjima i patnjama u suvremenome hrvatskom društvu".
Diskursi patnje u poeziji Zvonimira Goloba tema su Davora Šalata, a o patnji u djelu Tina Ujevića piše Zdravko Zima. "Tin je griješio i patio, shvaćajući patnju i kao vježbu, gotovo kao blagoslov kojim jača vlastitu otpornost".
U ovome su broju časopisa zastupljeni i radovi mladih autora koji su gostovali Kod Marula 2018. godine, a to su Hrvoje Bazina, Marta Džaja, Lara Mandl i Vladimir Tomaš.
Kritičke pristupe i osvrte potpisuju Božidar Alajbegović, Adrian Cvitanović, Tatjana Gromača Vadanjel, Željka Lovrenčić, Ivan Bošković, Marina Negotić, Franjo Nagulov i Mirko Ćurić.
Glavni urednik časopisa je Boris Domagoj Biletić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
