IZAŠAO NOVI BROJ

ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST, UMJETNOST I KULTURU NOVA ISTRA Recentna književnost, prijevodi, osvrti…


Akademik Goran Filipi prisjeća se na vrlo emotivan način prof. dr. Ivana Zoričića, njihovog prvog susreta te niza zanimljivosti iz višedesetljetne suradnje. Boris Domagoj Biletić, glavni urednik ovoga časopisa, prisjetio se pjesnikinje Nade Grubišić, vrlo kvalitetne, nedavno preminule autorice, članice Društva hrvatskih književnika

 

Časopis za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra u svom prvom broju za 2018. godinu donosi mnoštvo zanimljivih priloga, novih književnih ostvarenja i prijevoda.

Akademik Goran Filipi prisjeća se na vrlo emotivan način prof. dr. Ivana Zoričića, njihovog prvog susreta te niza zanimljivosti iz višedesetljetne suradnje. Boris Domagoj Biletić, glavni urednik ovoga časopisa, prisjetio se pjesnikinje Nade Grubišić, vrlo kvalitetne, nedavno preminule autorice, članice Društva hrvatskih književnika.

U rubrici Suvremena književnost nove radove objavljuju Tomislav Domović "Ljubavni pomazanik", Marko Gregur "Ponovno zajedno", Aldo Kliman "Eros onoga svijeta", Franjo Džakula "Varka", Dolores Butić "Zašto ste ubili genija?" i Zdravka Krpina "Strijela nad morem".

U rubrici posvećenoj prijevodima Adrian Cvitanović s poljskog je preveo ulomak djela Leszeka Kolakowskog "Među znancima", gdje piše o raznim mudrim, časnim, zanimljivim ljudima i o tome kako su oblikovali svoje vrijeme.

Djelo kubanskog autora Roberta Estrade Bourgeoisa "Pušeći na Maleconu" sa španjolskog je prevela Željka Lovrenčić. Riječ je o autoru rođenom u Havani 1950. godine, koji je diplomirao pravo, te objavio je niz romana za što je nagrađen.

O Joži Skoku u povodu prve obljetnice njegove smrti piše Vinko Brešić. "Jožu Skoka uglavnom se vidi kao književnog povjesničara i kritičara, a potom kao urednika, pedagoga i antologičara. Kad se, međutim, zađe u Skokovu bibliografiju, iza ta dva reprezentativna područja ukaže se niz naslova upravo iz drugog plana autorova opusa. Riječ je, s jedne strane, o brojnim školskim udžbenicima, a s druge o još brojnijim antologijama. I upravo po antologijama Joži Skoku već na prvi pogled pripada izdvojeno mjesto u dosadašnjoj hrvatskoj antologičarskoj praksi. Za razliku od većine dotadašnjih naših antologičara, koji su svoje vrtove pravili od već priređenih sadnica i plodova, Skok je istovremeno istraživao, birao i predstavljao svoj izbor kao nov, manji poznat ili nepoznat dio književne baštine. U punih trideset godina tako je nastao niz od dvadesetak različitih izbora pjesama, drama, priča i romana, poneki i u više izdanja, a svaki s popratnom strukovnom elaboracijom, što je Skokove antologije pretvaralo u hrestomatije", zapisao je Brešić. (Vanesa BEGIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter