Vrlo bogata i sadržajna je Nova Istra, časopis za književnost, umjetnost i kulturu u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, a pod uredničkom palicom dr. Borisa Domagoja Biletića. Prvog dana veljače objavljen je broj 3 za 2017. godinu, gotovo istovremeno s brojem 4 ovoga časopisa, koji, nakon nekoliko godina izlaženja kao dvobroja, sada ponovno izlazi četiri puta godišnje.
Novi prijevodi
Svojim novim uradcima predstavili su se Božica Brkan, Slavko Jendričko, Stijepo Mijović Kočan, Zijad Duraković, Adam Rajzl i Ivan Zrinušić. U svakom broju Nova Istra daje veliki prostor novim poetskim i proznim, te esejističkim uradcima raznih autora iz cijele Hrvatske, njegujući i literaturu u prijevodu, dakako. Dr. Biletić daje puno prostora u ovome časopisu autorima iz svih dijelova Hrvatske, sa što raznolikijim književnim rukopisima.
Ovoga su puta u prijevodu predstavljeni uradci Anje Kapunkt, mlade njemačke spisateljice, Ferenca Barnása iz Mađarske i Carle Rotta, potonja s pripovijetkom za najmlađe "Brut", koja je u talijanskom originalu prvi put objavljena 2012. godine.
Svakako važne su i uloge prevoditelje Milana Soklića, odnosno Angele Pataki u predstavljanju tih djela.
Detaljniji uvid u stvaralaštvo znamenitog hrvatskog leksikografa i glagoljaša Dragutina Antuna Parčića moguće je dobiti kroz vrlo zanimljiv osvrt Mirne Lipovac i Darka Žubrinića. Kroz taj ogled može se otkriti štošta o raznolikom stvaralačkom opusu toga filologa, koji je bio vrlo svestran te se bavio i astronomijom te botanikom.
"Parčićevo najznačajnije i najvrjednije fotografsko razdoblje podudara se upravo s njegovim boravkom u Zadru i na otočiću Galevcu. Njegovi fotografski interesi kretali su se od snimanja pejzaža, gradskih veduta Zadra, portreta, stvaranja panoramske fotografije u skladu s tadašnjim tehničkim mogućnostima kamere, pa sve do znanstvene fotografije", vele autori.
"Kroatistička čitanja" Vinka Brešića je knjiga objavljena krajem prošle godine u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, a koju je ovom prigodom detaljno predstavio Irvin Lukežić.
Dva su priloga posvećena najistaknutijoj hrvatskoj pjesnikinji druge polovice 20. stoljeća, Vesni Parun. Božidar Petrač potpisuje prilog "Šoljan o Vesni Parun", a Božidar Cvenček "Originalnost pjesničkih poetika Josipa Severa i Vesne Parun". Parun je svojim poetskim motivima u rukopisom postala atemporalna autorica, a ovi osvrti prikazuju još širu viziju njegova stvaralaštva.
"Neosporna je snaga i veličina pjesničkoga stvaralaštva Vesne Parun. Za života je pjesnikinja u mnogome bila proturječna, ali ne može se omalovažiti ili umanjiti snagu njezine poetike", misao je Cvenčeka.
Filozofski osvrt "Metropolis u pustinji: Arhitektura kao iluzija" potpisuje Žarko Paić.
U ovome su broju zastupljeni uradci mladih pjesnika koji su 2016. godine nastupili "Kod Marula". Naime, taj se program održava već niz godina u organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika te ima kao cilj predstavljanje pjesništva u vanjskom ambijentu, pored spomenika ovog velikana književnosti, Marka Marulića, na način da svi prolaznici, turisti, putnici-namjernici i drugi mogu čuti stihove različitih tematskih i interesnih sfera.
Prikazi i osvrti
Te su se godine svojim uradcima predstavili: Mladen Blažević "Som, kamenje", Maja Klarić "Odabiri", Sanja Knežević "Dvije pjesme", Daniel Radočaj "Vađenje krvi" i Maja Sabljak "Odreži mi usne".
Prilog o zavičaju potpisuje Marijo Vitorjof. Ovaj broj priveden je kraju rubrikom kritičkih pristupa i osvrta. Franjo Nagulov analizira knjigu Nikole Đuretića "Odlazak/Oproštaj", Darija Žilić djelo Marine Šur Puhlovski "Književnost me iznevjerila; eseji s margine", Božidar Alajbegović knjigu Slavenke Drakulić "Mileva Einstein, teorija tuge", Željka Lovrenčić ostvarenje Nele Stipančić-Radonić "Putovanje u Indiju", a Šura Dumanić knjigu Irena Vrkljan "Protokol jednog rastanka".
U ovoj rubrici također se vodi računa o tematskoj raznolikosti predstavljenih knjiga, nisu to uvijek samo knjige vezane uz zavičaj, niti uvijek knjige koje su jako čitane, nerijetko su predstavljeni i mali književni biseri koji nisu toliko poznati. (Vanesa BEGIĆ)