Ogledi naše ugledne pjesnikinje Božice Jelušić (Pitomača, 1951.) "Kajogledi, vnebogledi" tematski su određeni autoričinim trajnim zanimanjem za kajkavsku književnost, jezik i kulturu, a pisani su esejističko-poetskim stilom s dozom subverzivnosti prema jezičnome standardu s jedne i procesima opće globalizacije i unifikacije s druge strane. Knjigu čini 45 eseja razvrstanih u tri cjeline, kazala je Božica Brkan u ime prosudbenog povjerenstva
S dodjele nagrade "Zvane Črnja" Božici Jelušić (Snimio Danilo Memedović)
Dodjelom Nagrade "Zvane Črnja" za 2021. godinu uglednoj pjesnikinji Božici Jelušić za knjigu eseja "Kajogledi, vnebogledi" započeli su ovogodišnji Pulski dani eseja u prostorima Kluba hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić" u staroj tiskari.
Na Natječaj za Književnu nagradu "Zvane Črnja" za najbolju hrvatsku knjigu eseja objavljenu 2021. godine prijavljeno je deset knjiga od kojih je devet udovoljavalo pravilima i uvjetima Natječaja.
Dr. sc. Boris Domagoj Biletić, predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika i utemeljitelj Pulskih dana eseja, kazao je da su prof. dr. sc. Vinko Brešić, književnica Božica Brkan i te književnica i kritičarka Lada Žigo Španić, kao članovi ocjenjivačkog povjerenstva, pristigle knjige ocijenili "kao iznimno zanimljive, raznovrsne tematski i stilski, te da među njima ima nekih koje prvenstveno nisu esejističke; to valja pripisati u prvome redu fluidnosti žanra, odnosno dvojbama koje prate tumačenja eseja".
- U uži izbor ušle su tri knjige, a za konačan izbor za Nagradu Zvane Črnja 2021. povjerenstvo se odlučilo za knjigu Božice Jelušić "Kajogledi, vnebogledi" (DHK, Podravsko-prigorski ogranak, 2021.), pod uredništvom Darka Pernjaka, kazao je Biletić, a potom je Božica Brkan u ime povjerenstva pročitala obrazloženje o dodjeli nagrade.
- Ogledi naše ugledne pjesnikinje Božice Jelušić (Pitomača, 1951.) "Kajogledi, vnebogledi" tematski su određeni autoričinim trajnim zanimanjem za kajkavsku književnost, jezik i kulturu, a pisani su esejističko-poetskim stilom s dozom subverzivnosti prema jezičnome standardu s jedne i procesima opće globalizacije i unifikacije s druge strane. Knjigu čini 45 eseja razvrstanih u tri cjeline. Prva i najopsežnija cjelina sastavljena od 25 priloga "Šara koja boje stvara" posvećena je piscima, tj. njihovim pojedinim knjigama, opusima i životima – od onih koji odavna imaju mjesto u nacionalnoj književnosti, poput Frana Galovića ili Dubravka Ivančana, do onih koji to mjesto još traže upravo preko zavičajnoga jezika, npr. Emilije Kovač, Mirne Weber, Sunčice Orešić, Davora Grgurića, Katarine Zadrije itd. U drugoj cjelini "O slikama i prilikama" 17 je priloga posvećenih zavičajnim slikarima, i to ne samo klasičnim imenima slavne Hlebinske škole poput Ivana Večenaja ili Ivana Lackovića Croate, nego i tzv. manjim imenima poput Vladimira Bedekovića, Katice Blažok, Milana Generalića, Katarine Henc i drugih u čijim radovima, napose u zavičajnim motivima, autorica nalazi i ozbiljne slikarske domete. Treću cjelinu čine svega tri eseja koji pod zajedničkim naslovom "Zavinuti spram zavičaja" zaključuju knjigu na izvrstan autobiografski, odnosno autoreferencijalan način, kazala je Božica Brkan.
Božica Jelušić, primajući nagradu, koja uključuje novčani iznos od 15 tisuća kuna, diplomu i buket cvijeća, istaknula je da se nikada nije definirala književnicom, odnosno da nikada nije za sebe napisala da je književnica.
- Mi pisci, živimo, radimo i trajemo u nekom međuvremenu i krademo vrijeme na dnevnoj bazi, kazala je Božica Jelušić ističući da je svaki prostor nečiji i da sve na svijetu ima i počinje zavičajem.
Nadalje, istaknula je da nije očekivala nagradu, ali da joj se veseli, spomenuvši i svoj doprinos likovnoj umjetnosti, brojnim napisanim katalozima i otvorenim izložbama.
- Knjiga je htjela izbjeći da zavičaji potonu, da nestanu, a tri Božice uporno njeguju kulturnu baštinu svog zavičaja, odnosno kopaju kajkavsku gredicu - Brkan, Pažur i moja malenkost, zaključila je Božica Jelušić.
Poruka je to ove impresivne knjige autorice koja, usto, ove godine slavi 70. rođendan i 50. obljetnicu rada.
Potom je dr. Biletić govorio o novim izdanjima Istarskog ogranka DHK-a, koja će biti predstavljena online, i dostupna putem mrežnih kanala Istarskog ogranka DHK-a.
Riječ je o knjigama Milorada Stojevića ("Človik ohne Sprache"), Albina Crnoborija ("U snu", iz edicije "Istra kroz stoljeća"), Jelene Lužina ("Pulski eseji", također iz "Istre kroz stoljeća"), Alda Klimana ("Začini crne proze") i Primoža Repara ("Tri dana u Istri i jedan dan prije") u, kako je rekao Biletić sjajnome, iznimnome prepjevu pokojnoga akademika Gorana Filipija, kojemu je to bio zadnji rad objavljen za života, a knjigu nažalost nije uspio vidjeti.
Biletić je također istaknuo da je produkcija Istarskog ogranka DHK-a, koroni unatoč, bogata i raznovrsna te da su u pripremi i brojna nova izdanja.
Zatim je počela prva sesija izlaganja Pulskih dana eseja s temom "Pisac, demokracija, ideologija".
Mirko Ćurić imao je za temu svoga eseja "Pisci, ideologija i (ne)legitimno čitanje", što je bio esej višestrukih razmatranja uz puno zanimljivih detalja na relaciji pisac-ideologija.
"Lova kao piščev ideal" glasio je naziv eseja Božice Brkan, a autorica je kazala da je taj esej nastao kada je radila istraživanje o hrvatskoj književnosti na internetu.
- No, onda se svijet stubokom promijenio, i promijenila se uloga i način korištenja interneta, Facebooka, Instagrama i ostalih sredstava komuniciranja. Svemu unatoč, svim načinima komuniciranja, nastojanjima zbližavanja, nikada nije bila veća razlika između bogatih i siromašnih, toliki jaz, toliko razlika. A toliko se promijenio i način komuniciranja, od onih 140 znakova tvita, sve je krnje, uz sve manje riječi, puno emoticona, kazala je Božica Brkan.
Zanimljive su bile i teme Primoža Repara "Dar osobe, izazov personalizma i sloboda mašte", Dolores Butić "U kojoj smo priči", Branka Čegeca "Otpor u književnosti postideologijskog vremena" te Lade Žigo, koja se osvrnula na tanku granicu između politike i umjetnosti kada je riječ o Nobelovoj nagradi za književnost.
Danas će svoja izlaganja imati Ivica Matičević, Janko Rožić, Jelena Lužina, Davor Šalat i Miroslav Mićanović.
Autor i voditelj programa je Boris Domagoj Biletić, koji je uputio zahvale Gradu Puli, Istarskoj županiji, Turističkoj zajednici Grada Pule, kao i Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, ovogodišnji skup dio je programa Godine čitanja.
Manifestacija se održava uživo samo za ograničeni broj sudionika, a potom će biti dostupna online.