DVOJE UMJETNIKA

Na otvaranju ovogodišnje sezone u Galeriji Fonticus: PROBLEMATIZIRANJE SUVREMENOSTI I LABORATORIJ VIZUALNIH ILUZIJA

Goranka Supin i Andrea Verdelago u galeriji Fonticus

Goranka Supin i Andrea Verdelago u galeriji Fonticus


Riječka umjetnica Goranka Supin, koja iza sebe ima niz realiziranih projekata i predstavljanja u nizu galerija, za ovu prigodu pripremila je izložbenu prezentaciju kojom posjetitelja uvodi u svijet izdvojenih prostora * Tršćanski umjetnik Andrea Verdelago kroz niz radova predstavio je izbor svojih likovnih propitivanja

Nakon što su donedavno u Gradskoj galeriji Fonticus u Grožnjanu bili izloženi radovi s likovnog projekta na temu edukacije, otvorenog posljednjih dana prošle godine, na otvaranju nove izlagačke sezone galerija je ugostila u dva odvojena prostora dvoje umjetnika, Goranku Supin iz Rijeke i Andreu Verdelaga iz Trsta sa samostalnim izložbama.

Linije, točke, kuglice

Riječka umjetnica Goranka Supin, koja iza sebe ima niz realiziranih projekata i predstavljanja u nizu galerija, za ovu prigodu pripremila je izložbenu prezentaciju kojom posjetitelja uvodi u svijet izdvojenih prostora u kojemu se nalaze linije, točke, kuglice, zapisi, tekućine, sjene, sipki materijali i ljudske figure. Iako u prezentiranom postavu pod nazivom "Uprizorena upozorenja" ima i slika i crteža, većina radova su višeslojni reljefi, odnosno kombinirani oblici. Niz je pomalo zagonetnih zapisa, a tu je i "živa" slika, curenje sitnog praha niz postavljene pretince, kao i niz stiliziranih figura ljudi. Neki su izvedeni od metalne žice, neki plošno ocrtani, a neki izrezani po vanjskim obrisima.

- Ovi radovi problematiziraju ograničavanje, barijere, zabrane. Posložene figure, ujednačene i pasivne asociraju strah pred nametnutom discipliniranošću. Iluziju moguće slobode nudi staklo ili neusklađena sjena. Ali, staklo je, iako prozirno, ipak barijera, a sjena je efemerna pojava. Čini se da radovi iskazuju intimizirane odbljeske umjetničinih doživljaja. Unatoč dozi narativnosti, umjetnica izbjegava zamke. Većina radova ovog postava problematizira suvremenost. Pojednostavljene figure ljudi kao da govore o problemima socijalnih statusa. Dodiruju pitanja osobnih sloboda pod utjecajem zadatosti vremena. Umjetnica opetovano nudi ideju posebnosti, iskoračivanja iz prosjeka. Tako grupacije ujednačenih figura bivaju prekinute, narušene figurom koja ne poštuje redoslijed, koja remeti ritam ostalih, apatičnih, unificiranih. Umjetnica ponekad poseže za idejom kojom bi pokušala ne samo upozoriti, već i popraviti, oplemeniti svijet oko sebe. Među najzrelije radove spadaju crteži kombiniranim tehnikama na skoro transparentnom paus papiru. Njih karakterizira nizanje, grupiranje, plošno ocrtavanje grafičkih ili figuralnih motiva. Ovi radovi kao da podražavaju svijet fraktalnih tajnovitih kretanja, prenio je posjetiteljima svoje dojmove kustos galerije Eugen Borkovsky. Goranka Supin je diplomirala na studiju za predškolski odgoj, a nakon niza godina rada u vrtićima, diplomirala je na Odsjeku likovnih umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci, specijalizirajući grafiku. Sudjelovala je na brojnim likovnim manifestacijama u zemlji i inozemstvu i dobitnica je mnogih nagrada i priznanja. Pored slikarstvom, bavi se grafikom i fotografijom.

Tršćanski umjetnik Andrea Verdelago kroz niz radova predstavio je izbor svojih likovnih propitivanja. Izloženi radovi nemaju uobičajen sadržaj, više su svojevrsne optičke provokacije, a likovna tehnologija autoru pomaže materijalizirati "zamke" za gledanje, percepciju viđenog. Autor dosljedno unutar dvije dimenzije nudi treću, u skladu s nazivom projekta – "Iz laboratorija vizualnih iluzija".

- Promatraču ovi radovi, u prvom naletu, izazivaju distancirano, moguće (ne)zanimanje, te mogu uzrokovati i nesnalaženje. Iluziju koja u premisi određuje radove, promatrač mora otkrivati na pojedinom radu. To znači da postav mora biti krajnje reduciran i osmišljen na način da jedan rad ne smije remetiti silnice drugog. Svaka pojedina slika traži pažljivo promatranje.

Iluzionistička rješenja

Iluzionistička rješenja ili efekti otkrivaju nam se brže ili sporije. Ideje za neke umjetnikove radove prepoznajemo iz znanosti koje nisu vezane isključivo za umjetnost. No, svi se radovi oslanjaju na razmeđu pogleda, viđenja i psihološkog dojma oblika koji nudi pogled. Viđeno, koje se predaje iskustvu, izaziva privid, najčešće trodimenzionalnog prostora. Ovim ciklusom autor slikarstvo podvrgava provjeri. Iako koristi standardnu likovnu tehnologiju, pred svakim od radova ovog umjetnika moramo se koncentrirati i otkrivati čime nas sve umjetnik obasipa, pojasnio je Eugen Borkovsky o umjetniku koji je diplomirao na odsjeku za psihologiju tršćanskog fakulteta, s tezom o vizualnoj percepciji. Potreba za oblikovanjem i sklonost slikarstvu vode ga na brojna likovna događanja. Svoje je radove predstavljao na više od 300 kolektivnih izložbi u mnogim zemljama. (Luka JELAVIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter