"Matična knjiga krštenih župe Dolina kod Trsta (1605.-1617.)" Izdanje značajno za glagoljsku epigrafiku

Ovu Matičnu knjigu krštenih župe Dolina, koja spada u skupinu glagoljsko-latiničnih rukopisa dolinskih sela, a zbog izgledne opasnosti od fašista je sklonio Božo Milanović, a od 1930. godine pohranjena je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Ova je matična knjiga potvrda širenja glagoljaštva kao prve praktične hrvatske pismenosti u najzapadnijim područjima Istarskog poluotoka u zaleđu Trsta

U Dolini nedaleko Trsta predstavljena je "Matična knjiga krštenih župe Dolina kod Trsta (1605.-1617.)". Radi se o 49. posebnom izdanju Državnog arhiva u Pazinu, odnosno najstarijoj matičnoj knjizi krštenih župe Dolina i 13. izdanju u biblioteci Glagoljski rukopisi. Autori izdanja su Marta Jašo i Danijela Doblanović Šuran, a uz Doblanović Šuran o knjizi su na predstavljaju govorili Sandy Klun, načelnik Opčine Dolina, Božidar Premrl, lektor slovenskog jezika i Mirala Mrak, ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu.

Neprocjenjiva važnost

Glagoljica je prvo pismo slavenske riječi koja predstavlja kulturni fenomen koji je osobito pripomogao inkulturaciji kršćanstva na prostore srednje, istočne i jugoistočne Europe. Uz glagoljičko pismo, Sveta braća, Ćirili i Metod, oblikovala su i crkvenoslavenski jezik kao prvi književni jezik Slavena, kojem su, već u 9. stoljeću, pisane bogoslužne knjige. Osim crkvenoslavenskog jezika, u Istri se glagoljicom pisalo i na narodnom jeziku, počevši od 11. pa sve do 19. stoljeća., što je naročito arhivski obilno dokumentirano.

Upravo radi tih činjenica Državni arhiv u Pazinu pokrenuo je izdavački niz "Glagoljskih rukopisa", kako bi sveukupnu javnost upoznalo sa slabo poznatom glagoljskom baštinom. Ova 13. po redu knjiga iz tog nakladničkog niza, nastala je izvan granica Istarske županije. Ovu Matičnu knjigu krštenih župe Dolina, koja spada u skupinu glagoljsko-latiničnih rukopisa dolinskih sela, a zbog izgledne opasnosti od fašista je sklonio Božo Milanović, a od 1930. godine pohranjena je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Poput ostalih rukopisa, kako je istaknuto u sažetku, ova matična knjiga potvrda je širenja glagoljaštva kao prve praktične hrvatske pismenosti u najzapadnijim područjima Istarskog poluotoka u zaleđu Trsta. Dolinska matična knjiga krštenih od neprocjenjive je važnosti za onomastička istraživanja, istraživanja povijesti dolinskoga kraja i pokoljenja njenih žitelja početkom novog vijeka.

Nove spoznaje

Premrl je podsjetio, kako je Božo Milanović u to vrijeme na službi u Trstu, iz župnog arhiva Doline pred fašistima spasio pet dolinskih glagolskih knjiga. Knjige su sve vrijeme bile dostupne u arhivu HAZU, a obrađene su u knjizi Vjekoslava Štefanića "Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, II dio". Budući da je u svom radu istraživao i ove knjige Premrl je, kaže, zahvalan Državnom arhivu u Pazinu koji je objavio ovu knjigu važnu za glagoljsku baštinu na slovenskom etničkom ozemlju.

- Na temelju prezimena autorice navode na zaključak kako je početkom 17. stoljeća na području župe Dolina većinsko stanovništvo propadalo hrvatsko-slovenskom etničkom korpusu. Ovakvim izdanjima pazinski Arhiv nadopunjuje spoznaje o području Hrvatske, Slovenije i Italije, rekao je Premrl.

U ovoj je prigodi, u ime izdavača, Mirela Mrak zahvala uredničkom odboru, izdavačkom savjetu, tajnici uredništva, prevoditeljima, korektori, a posebno lektoru Božidaru Premrlu. glavnom i odgovornom uredniku Ivanu Jurkoviću. Najveću je zahvalnost izrazila autoricama Marti Jašo i Danijeli Doblanović Šuran, koje su objavile jedno značajno djelo od velikog značaja za glagoljsku epigrafiku i slavensku kulturnu baštinu.