S nevjerojatnim entuzijazmom Kazalište Ulysses i ove godine priprema novu premijeru, Ionescovog "Nosoroga". Redateljica je Lenka Udovički, koja je okupila respektabilni ansambl, s Bojanom Dimitrijevićem na čelu. Bit će to sigurno još jedna sjajna predstava u 21 sezoni ovog nevjerojatnog kazališta, koje prkosi i neimaštini, pandemiji i često nerazumijevanju onih kojima je jedini posao prepoznati i podržati takve projekte kakve svake godine producira Ulysses. Ali, na sreću, ovo kazalište ima svoju vjernu publiku, ima ugled u svijetu i Brijuni sigurno ne bi bili to što jesu bez glumaca i svih onih koji sada već više od dva desetljeća donose briljantna kulturna događanja na ovom kultnom otoku.

Lenka Udovički za "Glas Istre" detaljno je ispričala kako se stvarao "Nosorog", a publika će ove sezone na Malom Brijunu moći vidjeti to izuzetno djelo rumunjsko-francuskog dramatičara, jednog od najvažnijih predstavnika avangardnog kazališta prošlog stoljeća. Pretpremijera predstave je večeras, premijera u subotu, a reprizne izvedbe su 1. kolovoza te od 3. do 7. kolovoza, a sve s polaskom broda iz Fažane u 20.30 sati.

Virus je virus

- Koliko Ionescov   "Nosorog" ima veze s ovim, pandemijskim trenutkom?

- Po mom skromnom mišljenju, mnogo. Ionesco je pisao "Nosoroga" 50-ih godina, o jednom virusu koji čini da se ljudi pretvaraju u nosoroge, a zapravo o svom iskustvu širenja "virusa nacizma" 30-ih. I to je bila pandemija, mnogo opasnija od Covida danas. Ali svejedno, mnoge sličnosti postoje, virus je virus, i komad je neizmjerno zanimljiv i aktualan danas.

- Je li izbor tog teksta i prikladan za vrijeme u kojem živimo, u kojem nema mnogo optimizma?

- Ionescova genijalnost i jeste u tome što je tako ozbiljnoj i teškoj temi prišao kroz apsurd. I takav pristup omogućava da komad bude duhovit, zabavan, pitak, a opet u sebi sadrži vrlo ozbiljne i duboke diskurse o humanizmu, individualnosti, odnosu pojedinca i grupe, zlu, strahu. I meni je ova godina i sve što smo prošli u pandemiji teško pala i nikako mi nije bila namjera da dodatno tlačim niti ekipu, niti publiku. Ali postoji jedna duboka veza sa svim tim kroz što prolazimo, prije svega opasnim populizmom. Zato su Ionesco i apsurd pravi komadi za danas. A za optimizam se moramo izboriti, u njemu je naša snaga.

- Imate veliko iskustvo rada s glumcima iz regije, koliko je to izazov i u ovim vremenima kada se suradnja zemalja regije vidi ponajviše kroz kulturu i gospodarstvo, a najmanje kroz politiku?

- Nema ništa ljepše nego okupiti glumce sa raznih strana. Veliki je privilegij na taj način raditi podjelu i ne biti limitiran nekim stalnim ansamblom koji je na plaći. Onda ljudi dođu zato što zaista žele raditi taj komad i biti u toj podjeli, i kada se pomiješaju te različite energije i iskustva stvara se jedna kritična masa koja je vrlo motivirajuća i inspirativna. Za sve članove ekipe. To je barem moje iskustvo. Na polju kulture i kreativnosti izazovi su samo pozitivni, a vjerujem da je tako i u gospodarstvu. Politika je nažalost ona druga strana ogledala, gdje se događaju sramne manipulacije iz sitnih osobnih interesa, širi mržnja, izvlači korist iz toga, da se među ljude sije nepovjerenje, strah i antagoniziraju osnovne ljudske vrijednosti.

Prvoklasni glumci

- Tko sve ima uloge u "Nosorogu"?

- Glavnu ulogu igra Bojan Dimitrijević, veliki kazališni i filmski glumac iz Beograda i on doslovno nosi čitav komad. I u "Hamletu" ima scena bez Hamleta, ali ovdje nema niti jedne bez Berangera. Bojan je glumac posebnog senzibiliteta, rekla bih jedinstvenog na ovim prostorima i uzbuđena sam da će ga publika ovdje bolje upoznati. U podjeli su i neki glumci s kojima sam u Ulyssesu napravila više lijepih predstava kao Maja Posavec, Mladen Vasary, Filip Nola, Dado Ćosić, i ekipa baš mladih Deni Sanković, Rok Juričić, Tonka Mršić, Anja Sabol, Gala Nikolić, Vanda Velagić, Martin Grđan. Sve su to prvoklasni glumci i nisam imala u ekipi niti jednu slabu kariku. Poseban doprinos dao je i pijanist i dirigent Karlo Hubak s kojim sam imala divnu suradnju na "Arturu Uiju".

- Jeste li zadovoljni s pripremama za predstavu? Što gledatelji navikli na "velike" predstave na Brijunima mogu očekivati?

- Krenuli smo na vrijeme još u Zagrebu i vrlo sam zadovoljna procesom koji smo imali. Zaista su svi mnogo i vrijedno radili i to se osjeća. Predstava je kompleksna, radilo se i na pokretu i na muzici i na pjevanju, ona se stilski i žanrovski mijenja, imam nekakav svoj razvoj, mislim da će se publika zabaviti, nasmijati, a i imati o čemu razmisliti.

- Već je druga sezona Ulyssesa u znaku epidemioloških mjera, širenja virusa... Je li to dodatno opterećenje za cijeli ansambl i projekte koje radite?

- Naravno. Prije svega, tokom samog planiranja sezone nismo znali kakva će biti epidemiološka situacija na ljeto, a planirati nešto s tim stalnim predznakom "ako" i "možda" je jedno opterećenje. Svi smo u toj situaciji. Zatim moj autorski tim, a i glumački ansambl je internacionalan, a znamo koliko je neizvjesnosti oko prelaska granica i kako su putovanja postala komplicirana; testiranja, karantene, stalne promjene pravila i zatim sveprisutno pitanje čim se netko ne osjeća dobro "da li pozitivan?" No poduzeli smo maksimalno mjere predostrožnosti, svi su se cijepili i do sada smo uspjeli ostati negativni na testovima, pozitivni duhom i radimo maksimalno normalno (ili ne-normalno, kako hoćete).

Zalog za budućnost

- Može li Ulysses, nakon dvadeset uspješnih sezona i sada u dvadeset i prvoj, opstati u budućnosti i koji su izazovi?

- Ovih dvadeset godina bi trebali biti zalog za neku budućnost jer smo dokazali da je jedan ovakav umjetnički projekt ne samo moguć, već i potreban i vrijedan i da šira zajednica ima višestruku dobrobit. Kad smo prošle godine pripremali proslavu dvadesetogodišnjice prekopavala sam neke materijale iz naše arhive i odjedanput je i mene samu zateklo koja je to količina projekata, fantastičnih umjetnika koji su u Ulysses došli ne samo iz regije, već iz cijelog svijeta, radili, dali sebe, napravili predstave, koncerte, izložbe. Što je sve naša publika imala priliku vidjeti, na koji način su Brijuni i Istra promovirani i predstavljeni, koliko kreativnosti, divnih ljudi, pozitivne energije. Pa to je jedna nemjerljiva vrijednost.

- Imate li dobru suradnju s Nacionalnim parkom Brijuni?

- S Nacionalnim parkom imamo dobru suradnju ali mislim da bi mogla biti još puno bliskija i bolja, jer mi smo ovdje zapravo na zajedničkom zadatku. Oni brinu o održanju prirode, a mi o održanju ljudskog duha. Ekologija i prirode i duha danas je najvažnija tema naše civilizacije i opstanka života na zemlji. Zato je ta simbioza umjetnosti koja se stvara u ovakvom okruženju tako bitna. A zagađenja je puno, i duhovnog i onog direktnog zagađenja zraka, zemlje, vode, buke koja je svake godine sve veća.

- Koliko podršku ovom zahtjevnom projektu daju i institucije poput Ministarstva kulture, lokalna zajednica?

- Ne bih vam točno znala reci cifre jer to nije moj resor, ali znam da su za ovaj broj predstava i izvedbi one vrlo skromne. No to je valjda realnost u ovom trenutku u Hrvatskoj. Naša najveća podrška su naši gledatelji i zato su nažalost ulaznice skuplje nego što bih ja to željela. Imamo popust za umirovljenike i studente, kao i za žitelje Istre, jer nam je Istra kao domaćin dala neku podršku, kao neke općine. Radimo dalje na uspostavljanju tih veza, naročito s lokalnom zajednicom.

- Ima li nade u bližoj budućnosti da se realizira projekt uz podršku sredstava iz EU koji bi omogućio Ulyssesu bolje uvjete rada na Brijunima?

- Ja se iskreno nadam. Po svim parametrima ovo što radimo na Brijunima je idealan projekt za EU. Ali treba prevladati tolike administrativne prepreke i izazove da nam kad dođe trenutak za te korake ponestane i sredstava i daha. Mi zapravo nemamo dovoljno podrške i sredstava da funkcioniramo tokom cijele godine, već samo ljeti, a tad je aktualna sezona apsolutni prioritet i čitava naša infrastruktura je posvećena tome. Najesen se svako vraća nekom svom "stalnom poslu", a to je zapravo vrijeme kad bi se trebalo posvetiti fondovima, dugoročnim planovima itd.

- Usprkos svemu, svako ljeto se pokreće taj mehanizam i na kraju sve funkcionira besprijekorno?

- Zapravo je pravo čudo kako smo bez stalno zaposlenih ljudi uspjeli opstati sve ove godine i svaki put pokrenuti čitavu mašineriju iznova. To je zapravo zasluga Duška Ljuštine i on je u tome pravi čudotvorac. Ali sad bi zaista bilo neophodno dobiti neku veću podršku pa da se može osigurati jedan kontinuitet i doći do sredstava EU fondova. Jer ovaj projekt je europski projekt i Brijuni mogu postati europski centar umjetnosti koji nadilazi okvire Hrvatske.

- Što bi posebno voljeli raditi na Brijunima u vremenu koje dolazi?

- Upravo spremamo aplikaciju za jedan projekt koji je znanstveno, istraživački, umjetnički, a bavi se vezom između umjetnosti, kreativnosti i mentalnog zdravlja. Izuzetno zanimljiva i važna tema.

- Može li i hoće li Ulysses opstati i kada jednog dana Rade Šerbedžija, Duško Ljuština i vi prepustite vođenje Kazališta mladim ljudima?

- Produženje vrste je osnovni i vrlo jaki nagon i apsolutno se nadam da će uz jelene, muflone i zebre i umjetnici i umjetnost uopće koji su ovdje našli svoj prirodni habitus opstati i nastaviti stvarati. Opasno bi bilo da upadnemo u zamku da mislimo da smo jedini i jedinstveni. Za to je naravno potrebna podrška šire zajednice i svijest koliko je umjetnost dragocjena i važna. Sve ovo što radimo dobit će svoj puni smisao kada neki novi mladi ljudi preuzmu Ulysses i on zaplovi dalje. Za mene će to biti trenutak potpunog ispunjenja.

<![if !supportEmptyParas]> <![endif]>

Povezane vijesti

• Kujica Lizzy pronašla u zračnoj luci Johannesburga rogove nosoroga u vrijednosti 2 milijuna dolara
• JAR: Krivolov na nosoroge u velikom padu
• Europski parkovi vraćaju nosoroge u njihovu domovinu