Muzej grada Rovinja

Otvorena retrospektivna izložba velikog rovinjskog umjetnika Cesca Dessantija: Predstavljanje opusa čovjeka, slikara i pjesnika

| Autor: Nina Orlović Radić
(Snimila Nina Orlović Radić)

(Snimila Nina Orlović Radić)


Obilježavanje Dana grada i blagdana svete Eufemije, bio je idealan način predstavljanja umjetničke i kulturne ostavštine Rovinjca Cesca Dessantija. Naime, iako je riječ o umjetniku s upečatljivom karijerom i karizmom, zbog njegovog ranog preseljenja iz rodnog mu Rovinja u Italiju, njegov je opus, barem za mlađe naraštaje Rovinjaca ostao poprilično nepoznat. Kratko Cescovo djelovanje u rodnom Rovinju i skoro preseljenje u Italiju svrstalo ga je u red diskretnih kreativaca čiji je rad ostao dostupan ograničenom krugu znalaca i pratitelja suvremenih likovnih zbivanja.

Poklon

Stoga je i ova izložba, na kojoj se radilo tri godine, a koju su stvarale kulture i kreativne institucije, zajednice i pojedinci (Muzej grada Rovinja, Zajednica Talijana "Pino Budicin" Rovinj) uz svesrdnu podršku Famija Ruvignisa i umjetnikove kćeri Gabrielle Dessanti Godena, bila prava poslastica za sve ljubitelje umjetnosti, ali i konkretan čin jednog, kako je to istaknula Viviana Benussi u ime Zajednice Talijana Rovinj, složenog procesa ponovnog sastavljanja bogatog i blistavog mozaika koji predstavlja autohtonu kulturu Rovinja, s njezinim povijesnim, jezičnim i društvenim osobitostima.

(Snimila Nina Orlović Radić)(Snimila Nina Orlović Radić)

- Priređivanje izložbe u rovinjskom muzeju motivirano je potrebom da se podsjeti na cjelokupno umjetnikovo stvaralaštvo i apostrofira likovna vrijednost njegova opusa, ali i da se ukaže na ulogu koju je imao u formiranju rovinjskog kruga umjetnika, istaknula je ravnateljica Muzeja, Vilma Bartolić

O liku i djelu Cesca Dessantija vrlo nadahnuto i inspirativno govorila je povjesničarka umjetnosti Elizabeta Rogović, koja je u jednog rečenici sažela bit ovog posebnog Rovinjca.

(Snimila Nina Orlović Radić)(Snimila Nina Orlović Radić)

- Ostaje mi da opravdam naslov izložbe: "Cesco Dessanti - Čovjek, slikar i pjesnik". Čini mi se da je uz njegovu ljubav prema prema poeziji i slikarstvu potrebno podcrtati i Fessantijevu humanost. Cesco je bio ono čega danas nedostaje. Čovjek s velikim početnim slovom, moralna vertikala, koji je u svom stvaralaštvu, ali i životu do kraja očuvao ljudsko i umjetničko dostojanstvo ne podilazeći trendovima i ne pristajući na kompromise. I sigurno mu nije bilo lako. Neka je ova izložba jedan poklon, slikaru, pjesniku ali i velikom čovjeku, rekla je Elizabeta Rogović, objasnivši i da je za razumijevanje Cescovog rada potrebno razumjeti i ljudsku stranu umjetnika.

- On stvara igrajući se kontrastom između svog zatočenog umjetničkog genija i vanjskog svijeta koji je za njega izrazito neblagotvoran. Nije to jednostavno slikarstvo jer ne igra na kartu dopadljivosti. Dessanti ne samo da vidi i osjeća, nego je i čovjek snažne intuicije, koji se ne prilagođava trendovima nego zadržava ljudsko i umjetničko dostojanstvo, sačuvavši na taj način bogatstvo svoje kreativnosti i senzibilnosti.

(Snimila Nina Orlović Radić)(Snimila Nina Orlović Radić)

Govoreći o njegovom životu i slikarstvu, Rogović je podsjetila i povijesnu činjenicu - Cesco Dessanti, kao prvi Rovinjanin upisao je Akademiju u Zagrebu u kojem stječe krug prijatelja koje dovodi u Rovinj i time sije sjeme iz kojega je nekoliko godina kasnije izniknula rovinjska umjetnička scena.

Između figurativnog i apstraktnog

- Srećom, njegov boravak u Rovinju ostao je trajno sačuvan. Ocrtao je Dessanti svoj rodni grad na najbolji mogući način. U rovinjskom Muzeju čuvamo cijelu seriju portreta njegovih sumještana, slučajnih prolaznika i gradskih vizura iz poslijeratnog perioda..., Cesco je svoju originalnu, prepoznatljivu, tehnički dorađenu, psihološki produbljenu i maštovito bogatu likovnu izražajnost raspostirao između figurativnog i apstraktnog, kaže Rogović.

(Snimila Nina Orlović Radić)(Snimila Nina Orlović Radić)

"Glavni protagonist njegovih djela uvijek je bio čovjek - njegovo tijelo ili misao na njega. Ljudska figura, koja se odvaja od pozadine i naginje prema promatraču, prikazivana je u pokretu koji je obuzdan svojevrsnom mrežom linija i ploha, možda simbolom granice, ali i precizne definicije prostora u kojem se subjekt nalazi. Iscrtao je čitav dijapazon senzualnih ženskih aktova, koje katkad stavlja u dijalog s muškim figurama, a posebno ga raduje kada svoje figure združi u temi majčinstva kojoj se jao umetnik neprestano vraćao...", piše u bogato sadržajnom i ilustriranom katalogu Elizabeta Rogović. U tom se katalogu također, može iščitati zapis "Sjećanje na mog oca", Cescove kćeri Gabrielle Dessanti Godena, koja je, uz gradonačelnika Emila Nimčevića, izložbu proglasila otvorenom.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama