JEZIČNI OTOK S ISTARSKOG JUGA

ISTRIOTSKI GOVOR KAO DIO TRADICIJE Obuhvaća šest predvenecijanskih autohtonih romanskih govora u Istri

| Autor: Vanesa BEGIĆ
S jednog od izdanja Festivala istriotskog govora (Neven LAZAREVIĆ)

Istriotski ili istroromanski govor obuhvaća šest predvenecijanskih autohtonih romanskih govora u Istri. Dva su njihova najvažnija centra gradovi Rovinj i Vodnjan, te okolna manja središta - Bale, Galižana, Fažana i Šišan

Prilikom obilježavanja Dana materinskog jezika prije nekoliko tjedana, istaknuto je da svakog trenutka čak desetak europskih jezika može izumrijeti, a u neposrednoj opasnosti od skorog nestanka nalaze se čak 33 jezika Europe. Na to je upozorio UNESCO, a prenio je i National Geographic.

Najugroženiji je gotšejski dijalekt njemačkog jezika, kojim govori malo proučena grupa gotšejskih Nijemaca iz grada Kočevje u Sloveniji, potom slijedi galički dijalekt karaimskog jezika koji je nekada bio široko rasprostranjen u zapadnoj Ukrajini.

Što se tiče dijalekata i jezika bližih nama, tu je i istriotski dijalekt, koji se upotrebljava tek u nekoliko istarskih mjesta, te istrorumunjski s istarskoga sjevera.

Dio identiteta

Istriotski ili istroromanski govor obuhvaća šest predvenecijanskih autohtonih romanskih govora u Istri. Romanski su se jezici u podužem vremenskom razdoblju razvili od vulgarnog latinskog. Kako se svake godine navodi na festivalu istriotskoga u Šišanu "istriotski čini jezični otok na jugu Istre, odnosno područje na kojem se govori jezik koji se razlikuje od jezika većine". Dva su njihova najvažnija centra gradovi Rovinj i Vodnjan, te okolna manja središta Bale, Galižana, Fažana i Šišan.

Istriotski iliti istroromanski je dio identiteta krajeva u kojima se govori, a neki ga dan-danas miješaju s istrovenetskim. Istina je, danas ima sve manje govornika tih jezika, posebice u Fažani, no Festivalom istrovenetskog, ali i drugim, dugoročnijim programima, eksperti za taj govor nastoje ga revalorizirati i revitalizirati, da mladi prepoznaju taj idiom i njegovu specifičnost, kako je kazao i predsjednik Zajednice Talijana Šišan Paolo Demarin.

Da bi se ovaj govor na što bolji način revalorizirao, nastale su i nove pjesme. Među tim novim pjesmama javnosti su predstavljene "Polenta e cioche" (Gianni Signorelli - Valmer Cusma) u interpretaciji Anelida, "Nina" (Gianni Signorelli - Valmer Cusma) u izvedbi Daniela Moscarde, "Ruveigno ma di" (Riccarda Bosazzija) koju izvodi autor, te "Anama mieia" (R. Bosazzi), koju pjevaju Mirko Cetinski i Kristina Fištrović.

Premda je to dijalekt koji ima sve manje govornika, a među njima je sve manje mladih, svakako je hvalevrijedan potez pokretanje festivala za njegovo očuvanje kroz razne oblike - i kulturno-umjetničke uz dakako one jezične, kao i gastronomske, te uključivanje u cjelokupan taj proces i najmlađe.

Gastronomija

Naime, osim jezične komponente, uvelike se njeguje i ona gastronomska, tako da su prilikom posljednjeg izdanja festivala istriotskog posluženi bucolaji, drevni kolači koji su također dio šišanskog podneblja. Mnogi su kušali ovu slasticu prvi put. Kako nam je tada rekla jedna od vrijednih domaćica, Annamaria, "tijesto je kao za kruh, samo se onda dodaje šećer".

Dio svih tih navedenih mjesta - Rovinj, Šišan, Galižana, Fažana, Bale i Vodnjan vezan je uz tradiciju toga govora, te raznim se akcijama nastoji prenijeti na najmlađe, gdje nije samo riječ o jezičnim sadržajima, već i o onim eno-gastronomskim, kao i kroz pjesme, igre i druge sadržaje.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom