FESTIVAL ISTRIOTSKOG
Istriotsko narječje od sada je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske
(Snimio Ian Tataj)
Istriotsko narječje zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro RH. Vijest je to koja je objavljena u najboljem mogućem trenutku za taj drevni dijalekt koji se govori svega u nekoliko mjesta na jugu Istre, tijekom Festivala istriotskog koji je upriličen u Šišanu od 5. do 8. listopada. Manifestacija zadnjih 11 godina teži očuvati i promovirati ovaj dijalekt a uz veliku pompu je privedena kraju tradicionalnim defileom sudionika u nedjelju navečer, da bi potom nastupima dramskih skupina zajednica Talijana iz Bala, Fažane, Galižane, Rovinja i Vodnjana te glazbenih skupina, kao i zabavnim te gastro-programom, bilo proslavljeno uvrštavanje narječja na popis nematerijalnih dobra.
Republika Hrvatska proglasila je istriotski zaštićenim kulturnim dobrom i dijelom nematerijalne baštine pod službenim nazivom "Istriotski govori". Recimo samo da je istrovenetski, drugo narječje rašireno u Istri, zaštićeno dobro od 2021. godine.
Sve oči uperene u ploču
Na samome kraju festivala, zadnje večeri, otkrivena prigodna ploča, točno preko puta sjedišta šišanske Zajednice Talijana. To je učinila jedna od najmlađih Šišanki, 18-mjesečna curica Zita Grbac Kmet, uz pomoć načelnika Općine Ližnjan Marka Ravnića i predsjednika Zajednice Talijana Šišan ujedno i čelne osobe u organizaciji ovoga festivala Paola Demarina. Inicijativa je pokrenuta još 2019. godine, kada je Ministarstvu dostavljena dokumentacija s učinjenim programima te s podacima o ovome govoru, a dodatno je, kako veli Demarin, sve to upotpunjeno prije dvije godine, 2021.
- Velika je uloga u svemu tome profesora Isabelle Matticchio i Matije Drandića, koji su materijal razradili sa stručne, lingvističke strane, a pomoć im je pružila i nekadašnja dugogodišnja ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Lidija Nikočević. Bilo je potrebno u navedenim materijalima dokazati vitalnost ovoga narječja, kako se i koliko koristi, njegovu važnost i specifičnost njegova očuvanja, budući da uslijed raznih procesa i promjena ima sve manje govornika. On se danas koristi u šest mjesta na jugu Istre: Bale, Fažana, Galižana, Rovinj, Šišan i Vodnjan, s time da su iz Fažane sudjelovali na samome početku manifestacije, tijekom prvih izdanja, a dan-danas gotovo da i nema tamo govornika, i žao mi je zbog toga, no nadamo se da će se situacija poboljšati raznim akcijama revitalizacije toga govora, kazao je Paolo Demarin.
Ugrožen ali zaštićen govor
Zadnje večeri na rasporedu je bio zanimljiv splet umjetničkih sadržaja, od defilea folklora pa sve do glazbenih programa.
Naziv istrioto skovao je gorički jezikoslovac Graziadio Isaia Ascoli (1829.–1907.), a upornim radom istraživača došlo se do fascinantne spoznaje da je prvi autor koji ga je spomenuo bio veliki Dante Alighieri u svom djelu "De vulgari eloquentia" ističući koliko je istriotski različit od furlanskog i venecijanskog dijalekta. Danas broj govornika ne prelazi dvije tisuće osoba, a podrazumijeva i one koji su napustili Istru pa je istriotski jezik sa svojim dijalektima prema Atlasu svjetskih ugroženih jezika klasificiran kao ozbiljno ugrožen. Najugroženiji je u Fažani u kojoj, čini se, više nema govornika. U Balama i Galižani još uvijek se razumije i govori, a upotrebljavaju ga čak i mlađe generacije, dok je u najučestalijoj uporabi u Šišanu, Rovinju i Vodnjanu. Istriotski se najviše prenosio usmeno, s generacije na generaciju.
Cilj je festivala približiti istriotsko narječje posjetiteljima te navesti najmlađe generacije da se i same počinju njime služiti. Tijekom ovogodišnjeg izdanja bili su zastupljeni raznoliki sadržaji i projekti.
Festival istriotskog narječja organizira se zahvaljujući stalnoj financijskoj podršci Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje Republike Italije putem Narodnog sveučilišta u Trstu i Talijanske unije iz Rijeke, Istarske županije, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske, Nacionalnog vijeća za manjine Republike Hrvatske te Općine Ližnjan, Zajednice Talijana Šišan i svih zajednica Talijana mjesta gdje se taj govor koristi.
Zbor šišanske Zajednice Talijana pod ravnanjem Edne Strenja Jurcan otpjevao je dvije pjesme na istriotskom: "’Na canson per ti" ("Pjesma za tebe") čiji je autor teksta Boris Brussich, a glazbu je realizirala Franca Moscarda, dugogodišnja dirigentica ovoga zbora i uvelike zaslužna za brojne projekte u šišanskoj Zajednici Talijana i "Nostalgia de Sisan" ("Nostalgija za Šišanom") Bruna Viana, koji za ovu pjesmu potpisuje i tekst i glazbu.
Predstavljena je i zbirka pjesama poznatog rovinjskog autora Libera Benussija naslovljena "Intùi cursaruòi". Autor, kao i njegov pokojni brat Vlado, puno su napravili na području književnosti, očuvanja glazbene baštine, jezične, te i za očuvanja istriotskog. Prije nešto manje od desetak godina Libero Benussi objavio je gramatiku rovinjskog dijalekta.
Prof. dr. Elis Deghenghi Olujić, umirovljena sveučilišna profesorica s odsjeka talijanistike pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile navela je važnost autorovog truda i rada u očuvanju ovoga dijalekta, kao i važnost dijalekta općenito za prikazivanje emocija i misli bliskih stanjima duše.
Na ovogodišnjem izdanju predstavljen je i, kako je rekao Paolo Demarin, rekordan broj neobjavljenih pjesama na istriotskom.
Eric Paretić i Chiara Barbieri izveli su pjesmu "Vale me caro", čiji tekst potpisuje Ines Piutti Palaziol, glazbu Patrizia Sfettina Jurman, aranžman Mauro Giorgi, a video Zoran Burazerović.
Bruna Bulić i Alex Mećava otpjevali su pak »La carega de venchi«, prema tekstu Valmera Cusme, te glazbi i aranžmanu Edoarda Milanija, uz video Maura Giorgija
Piero Soffici potpisuje tekst i glazbu pjesme »Adieso i sie« u izvedbi Sergia Predana Gata, uz video Lorenza Fattora. Tekst, glazbu i aranžman za pjesmu "Foška" realizirao je Daniel Moscarda, koji je tu pjesmu i izveo, a video je djelo Zorana Burazerovića. "Li nuote da la vita" otpjevala je Patrizia Sfettina, koja potpisuje tekst i glazbu, a aranžmane također ona te Mauro Giorgi i Boris Licitar, dok je video ostvario Lorenzo Fattor.
Spaker pak izvodi "Balendo", uz tekst Valmera Cusme, glazbu Giannija Signorellija, aranžman Maura Giorgija i video Zorana Burazerovića.
Pjesme, književnost, drama
Sara Salvi i Alessio Giuricin izvode "Pascadur del mieio cor", gdje je Salvi autorica teksta i glazbe, aranžmane potpisuje Mauro Giorgi, a video Lorenzo Fattor. Francesco Squarcia autor je pjesme "I mandoleri de marso", čiji je autor teksta Valmer Cusma, glazbe Francesco Squarcia, aranžmana Aleksandar Valenčić te videa Zoran Burazerović.
Riccardo Bosazzi otpjevao je "Gino Maravia" uz tekst Riccarda Bosazzija, glazbu Jorgea Bena, aranžman također Bosazzija i video Luke Nreke. "Majo 1980." naziv je pjesme Stefana Heringa koji je i autor teksta, uz glazbu Maurizia Di Capue, aranžmane Maura Giorgija i Maurizia di Capue i video Zorana Burazerovića.
»Dispoi la noto« naziv je pjesme koju je otpjevao i za koju je glazbu komponirao Daniele Ferro, tekst je napisala Ondina Ferro, a Daniele Ferro uz Maura Giorgija potpisuje i aranžman, dok je autor videa Lorenzo Fattor.
Što se tiče natječaja, pobjednici literarnog stvaralaštva u kategoriji učenika viših razreda osnovne škole su Lana Verdnik (TOŠ "Barnardo Benussi" Rovinj, mentorica Debora Moscarda Demarin), potom Andrea Ferlin (TOŠ Vodnjan, mentorica Manuela Verk) i trećeplasirana je Flora Marić, također iz rovinjske osnovne talijanske osnovne škole uz istu mentoricu.
U kategoriji srednjih škola prvonagrađena je Valentina Gortan iz Talijanske srednje škole Rovinj, mentorica Larisa Degobbis, druga je nagrada pripala Emanuelu Capolicchiju iz iste škole s istom mentoricom, dok su u kategoriji odraslih nagrađeni Elvia Nacinovich, Alessandra Civitico Božić i Vanda Durin Matejčić, a posebno je priznanje dobio Fulvio Delcaro.
Tijekom festivala poznata pulska glumica s osječkom adresom Petra B. Blašković predstavila se s dva monologa na istriotskom iz predstave "Francamente", s kojom je debitirala sredinom veljača u INK-u kao hommage Franchi Rame.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
