Zbog konflikta između renomiranog istarskog projektanta i Konzervatorskog odjela koji je iako, nenadležno za davanje odobrenja, projektantu dalo 'odbijenicu', najintrigantniji rad na nedavno otvorenoj godišnjoj izložbi članova Društva arhitekata Istre i gostiju u sklopu Dana arhitekture u Istri svakako je svježe, ovogodišnje projektno rješenje "Trijem nad ulazom u gradsko groblje u Poreču", autora Eligia Legovića, nagrađivanog i iskusnog 71-godišnjeg arhitekta.

Neuobičajeno i prilično rijetko za naše arhitektonsko izložbene prilike, tik uz ovaj rad na recentnoj izložbi Legović je objavio i negativno mišljenje Konzervatorskog odjela u Puli, a pritom je crvenim linijama podcrtao, po njemu sporne teze negativnog mišljenja koje potpisuje pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin Toth. Prvo je obojena njena uvodna kontradiktorna rečenica o nenadležnosti konzervatora u ovom slučaju, koja glasi: "Predmetno groblje nije upisano u Registar kulturnih dobara, stoga Konzervatorski odjel nije nadležan za izdavanje posebnih uvjeta".

Nesuđeni trijem na groblju u Poreču/rješenje Eligia Legovića

No, neovisno o tom autoizuzeću, ona je ispisala negativno i, po riječima projektanta Legovića, začuđujuće očitovanje. Za razumijevanje slučaja uputno je citirati četiri ključna crvenom bojom naznačena navoda očitovanja šefice istarskih konzervatora.

- Konzervatorski odjel Pula shvaća potrebu izvođenja natkrivenog prizemnog prostora koji bi štitio od kiše i nevremena pri neposrednom izlazu iz mrtvačnice, ali smatramo da je predloženi koncept neusklađen s ambijentalnom vrijednošću postojećeg prostora.

- Predloženi materijali (aluminijski termopaneli, aluminijski valoviti lim cijelom površinom itd.) u potpunosti odudaraju od klasičnog koncepta postojećeg ambijenta".

- Predlažemo da se, radi osjetljivosti mikrolokacije, od izrađivača zatraži nekoliko varijantnih rješenja koja će cjelovito sagledati ambijent, a isti moraju biti prikazani u 3D prikazima; odnosno izraditi vizualizacije planirane intervencije na ulaznim zgradama za svako varijantno rješenje".

Ovaj odjel nije nadležan za izdavanje potvrde i prethodnog odobrenja u daljnjim postupcima, zaključuje šefica istarskih konzervatora, a tu posljednju rečenicu pročelnice Limoncin Toth projektant Legović posebno je podebljao.

Eligio Legović uzvraća udarac.

- Konzervatorski odjel ne daje suglasnost; oni uopće nisu nadležni za to. Ta zgrada na ulazu u groblje uopće nije pod zaštitom kulturnih dobara, i premda ne podliježe njihovom nadzoru, konzervatori su dali mišljenje koje je začuđujuće. Ja već 40 godina vrlo uspješno surađujem s konzervatorima. Da nema konzervatora, bilo bi vandalizma, ali neka se drže svog dvorišta, jer, dobro ili loše, svijet su napravili arhitekti, a ne konzervatori, kaže Legović.

- Ovo ne bih niti izložio, ali su mi kolege rekle da to trebaju vidjeti i drugi arhitekti. Ne znam zašto su konzervatori tako napravili. Nisu me ni nazvali, ni pitali. Tvrdim da moramo postaviti granice. Ako najbolji konzervator daje upute kako projektirati novu zgradu najlošijem arhitektu, onda je to kraj i jedne i druge struke! Ovdje su promijenjene uloge: konzervatori rade na djelima arhitekata. Da je zgrada bila pod zaštitom konzervatora, kao što nije, onda bi mogli djelovati. Posrijedi nije rekonstrukcija postojeće zgrade, već nova nadstrešnica kao zaštita od kiše i sunca tijekom pogreba, veli projektant.

Eligio Legović (Snimio Milivoj Mijošek)

- Baš je u tom projektu pozitivno ono što konzervatori nalaze negativnim. Trijem je s namjerom napravljen od drugih materijala (čelika i lima) i drugog oblikovanja, da se vidi da je dodano. Ne oponašamo jer nemamo što oponašati. U suprotnom, kad bismo oponašali kamene lukove postojećih dviju zgrada, radili bismo kič, naglasio je više puta u razgovoru Eligio Legović.

- Oni se pozivaju na studiju za groblje, ali to nema veze s ulazom, ni s gradom, nema veze ni sa čim, nastavlja on i dodaje: To je spoj suvremenog i tradicionalnog. To je minimalistički zahvat, manje od toga ne može postojati. Konzervatori moraju znati da je i one stare zgrade na ulazu u groblje, a koje nisu kulturno dobro, projektirao neki arhitekt, a ne konzervator. Konzervatori imaju veću moć od policije, iako sam oduvijek bio maksimalno za zaštitu kulturnih dobara; čak su me i konzervatori preporučivali u nekim radovima. Čini mi se da je to očitovanje potpisao neki etnolog, dodao je.

Kako je sada stanje u prostoru, pitamo ga.

- Ništa nije napravljeno. Nema nadstrešnice, zaključio je ovaj arhitekt koji je 20-ak godina radio u pulskom Urbisu i porečkom Geoprojektu, da bi 1993. osnovao vlastiti arhitektonski studio u Poreču. U njegovom stvaralaštvu najznačajnija je 1994. godina, kada su mu dodijeljene nagrade Zagrebačkog salona arhitekture i Grada Poreča za biskupsku palaču u Poreču. Iste godine dovršava i svoje najznačajnije ostvarenje - pastoralno središte i crkvu Majke Božje Žalosne u Murinama kod Umaga (1992.-1994.). Taj je sakralni kompleks 1996. predstavljen na međunarodnoj izložbi u Bologni i na 19. međunarodnom kongresu arhitekata u Barceloni.

Kako piše u dostupnoj biografiji na internetu, a vezano je uz gornji slučaj, Legović u arhitekturi "dosljedno poštuje materijalne i duhovne odrednice istarskog ambijenta". Među značajnijim su mu ostvarenjima i crkva sv. Nikole putnika u Pješčanoj Uvali (2001.), stambena zgrada s poštanskim uredom u Livadama (1981.), dogradnja Osnovne škole u Taru (1991.), te kuća za odmor na Ižu (1997.).

Pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli (za područje Istarske županije) Lorella Limoncin-Toth odgovara nam da je sve što nas zanima napisano u njihovu očitovanju, a koje je od njih, veli, zatražio Ured uprave.

- To je prevelika nadstrešnica. Nije to ružno. Suvremene intervencije nisu loše. Neke su stvari jako lijepe, ali na onom mjestu gdje je sasvim drugačija arhitektura, tako velik trijem... Dali smo mišljenje. Nismo rekli da je to loše, već da nije dovoljno dobro za taj projekt, ipak se pročelnica upušta u razgovor.

- Svaki arhitekt ima najbolje mišljenje o svom projektu. Da bi se nekog arhitekta ocijenilo, treba mu se pogledati sav opus. Ne postoji crno-bijeli svijet, da je netko u pravu, a netko u krivu pa da se može matematički izmjeriti. Radi se o konkretnom projektu, na koji smo mi dali mišljenje.

Lorella Limoncin-Toth (Snimio Neven Lazarević)

- Naše je obrazloženje detaljno, od toga da predloženi materijali odudaraju od klasičnog koncepta postojećeg ambijenta, do toga da predlažemo, radi osjetljivosti mikrolokacije, nekoliko rješenja u 3D prikazima. Pozdravljamo ideju natkrivenog prostora. Čekamo odluku Grada Poreča. Ne vidim uopće je li to degradacija projektnog rada. Čudi me. To je bio nacrt, a trebalo bi napraviti 3D rješenja. Ne želim se prepucavati, ako ga je osobno pogodilo. Ispada da sam ga popljuvala, a u obrazloženju je sve detaljno iznijeto. Nemamo suglasnost, ali smo izdali mišljenje na zahtjev ureda, pa će oni ili prihvatiti ili neće prihvatiti. Zašto bi prvi projekt bio najbolji, zaključila je pročelnica Konzervatorskog odjela u Puli Lorella Limoncin-Toth.

Konzervatori se postavljaju iznad svega i to je diskutabilno

Jedan pulski arhitekt kaže nam da Legovićevo rješenje trijema ima dobru misao i da je estetski u redu. "Možda je trijem mogao biti još tanji, elegantniji, ali to je pitanje dogovora s naručiteljem. Često je posrijedi problem komunikacije između naručitelja projekta i konzervatora, a ne kvalitete samog projekta", dodaje on.

Drugi, rovinjski arhitekt kaže nam da je njemu super Legovićevo projektno rješenje.

- Uz dužno poštovanje prema konzervatorima, neki od njih su arheolozi, a neki povjesničari umjetnosti. Niti među arhitektima nisu svi složni što je dobro ili loše, a konzervatori se postavljaju iznad svega i to je diskutabilno, jer donose sud što valja, a što ne valja. Ovom intervencijom projektant nije naštetio neku postojeću staru kuću. Radi se reverzibilnom zahvatu, nisi trajno oštetio, možeš ga maknuti. Uopće ne znam što to znači biti u skladu "s ambijentalnom vrijednošću postojećeg prostora". Nekad moraš biti različit da bi imalo smisla. Ako nije različito u odnosu na povijesne građevine, onda brkaš staro i novo, a to se ne smije brkati, ističe ovaj arhitekt.

Porečki gradonačelnik: Brojni građani traže da se osigura natkriveni prostor ispred kapelice

Naručitelj projekta je Grad Poreč, a njegov gradonačelnik Loris Peršurić poslao nam je u vezi ovog slučaja pismeni odgovor.

- Zbog brojnih upita građana da se osigura natkriveni prostor na mjestu ispred kapelice, kraj glavnog ulaza u gradsko groblje u Poreču i u dogovoru s komunalnim poduzećem Usluga koje upravlja grobljima, krenulo se u izradu idejnog projekta nadstrešnice na ovom dijelu. Postupak je dogovarala i vodila Usluga, a za izradu idejnog projekta izabran je arhitekt Eligio Legović. U tijeku je postupak ishodovanja potrebnih dozvola za odobrenje projekta od nadležnih službi, pa tako i Konzervatorskog odjela. Mišljenja smo da bi bilo dobro da se taj prostor primjereno natkrije nadstrešnicom koja bi štitila od vremenskih uvjeta, ali pri izradi svakako ćemo poštivati mišljenje struke, tvrdi porečki gradonačelnik.

Povezane vijesti

• KONZERVATORI ODOBRILI obnovu zgrade INK-a i Foruma 2/3
• KONZERVATORI NE ODOBRAVAJU plutajuću garažu na pulskoj rivi
• Novo sondiranje sjeverne strane pazinske palače Rapicio