ZAGREB

HAVC: "Svemu dođe kraj", novi film Rajka Grlića i Ante Tomića

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Na drugom roku natječaja HAVC-a za poticanje proizvodnje audiovizualnih djela sredstva su odobrena i novom filmu Rajka Grlića "Svemu dođe kraj", kriminalističkoj drami s elementima trilera o nezakonitim i prikrivenim djelatnostima javnih osoba koje za to nikada ne odgovaraju.

Umjetnički savjetnici u kategoriji poticanja proizvodnje debitantskih dugometražnih i dugometražnih igranih filmova bili su Snježana Tribuson i Kristijan Milić, a sredstva su odobrena za tri projekta u ukupnom iznosu od 12,5 milijuna kuna

Među 28 prijavljenih projekata u toj kategoriji sredstva su odobrena za još dva - "Zatvoreno za javnost" Vanje Juranić i debitanski "Proslava" Brune Ankovića.

Grlićev film, za koji redatelj, prema motivima Miroslava Krleže, na scenariju ponovno surađuje s Antom Tomićem, sufinancirat će se s pet milijuna kuna, a producent je Inter film.

Umjetnički savjetnici ocijenili su u obrazloženju da bi taj film, s obzirom da na općeprihvatljiv način donosi dublju i višeslojnu priču o aktualnim dilemama društva, mogao polučiti uspjeh i kod kritike i kod publike.

"Grlić je dokazao svojim opusom da je više nego sposoban na zabavan i pitak način progovoriti o zabrinjavajućoj i puno ozbiljnijoj temi nego što se to na prvi pogled čini", istaknuli su.

S 3.3 milijuna kuna sufinancirat će se dugometražni igrani prvijenac "Proslava" Brune Ankovića, za koji je Jelena Paljan napisala scenarij po romanu Damira Karakaša, kojim se on vraća "u surovu i mučaljivu Liku". Producent je Eclectica.

Umjetnički savjetnici ocijenili su taj scenarij vrlo dojmljivim u postizanju tjeskobne atmosfere i vjeruju da bi ta priča koja govori o razdobljima u hrvatskoj povijesti koja su prisutna još i danas trebala zaintrigirati publiku i biti jedan od razloga za odlazak u kino.

Još jednom bolnom točkom hrvatskog društva, zlostavljanjem žena, bavi se film "Zatvoreno za javnost" Vanje Juranić, koja potpisuje scenarij s Elmom Tataragić. Sufinancirat će se s 4.2 milijuna kuna, a producent je Maxima film.

Priča, za koju umjetnički savjetnici smatraju da bi se mogla dobro plasirati na filmskim festivalima, donosi se iz perspektive žene koja je žrtva zlostavljanja i u patrijarhalnom okruženju ne može pobjeći od nasilnog muža.

"Scenarij vrlo suptilno i uvjerljivo ocrtava situacije u kojima se glavna junakinja nalazi", ustvrdili su savjetnici, a smatraju vrijednim i što redateljica osobitu pažnju posvećuje načinu na koji postiže atmosferu nelagode i beznađa.

Od 25 prijava u kategoriji kratkometražnih filmova (umjetnički savjetnik Saša Ban) sredstva su odobrena za pet projekta u ukupnom iznosu 1.490.000 kuna - "Pustara" Zvonimira Jurića, "Kratka priča" Ante Strića, "Sprovod" Šimuna Šituma, "Klimanje" Paule Skelin i "Zubi krokodila" Filipa Herakovića.

Dokumentarci - od obiteljskih priča do brodova

U kategoriji proizvodnje kratkometražnih i dugometražnih dokumentarnih filmova (umjetnička savjetnica Katarina Zrinka Matijević), razmatrane su 23 prijave, a sredstva su odobrena za osam projekata u ukupnom iznosu od 2.367.500 kuna.

To su dugometražni "Geni moje djece" Vladimire Spindler o majkama i kćerima u autoričinoj obitelji punoj spisateljica, od Zofke Škveder preko Sunčane Škrinjarić do Sanje Pilić, intimni portret "Lekcije mog tate" Dalije Dozet, "Linije bijega" Karle Crnčević o ekološkoj zajednici "Bračke vještice".

"Slika za povijest" Igora Mirkovića koji prati poznatog fotografa Šimu Strikomana, "Sutra ću biti (Priča o Domcima)" Anđela Jurkasa i "Vuk Europske unije" Jadrana Bobana u čijem je središtu vještakinja za procjenu štete koju napravi vuk u Dalmatinskom zaleđu i Lici te teorijama zavjere tamošnjih mještana da EU dovozi vukove helikopterima kako bi ih potjerali s tog područja.

Od kratkometražnih dokumentaraca izabrana su dva posvećena brodovima - "Brod" Elvisa Lenića, estetizirana priča o Uljaniku i "Galeb" Davida Lušičića, koji prati proces posljednje rekonstrukcije Titovog broda 'Galeb', s gledišta trojice čuvar koji žibr na njemu 24 sata dnevno.

Za kategoriju proizvodnje animiranih filmova (umjetnička savjetnica Petra Zlonoga) pristiglo je 16 prijava, a ukupno 1.835.000 kuna odobreno je za njih šest - "Apatija" Ivane Bošnjak i Thomasa Johnsona, "Eva" Lucije Mrzljak, "Fačuk" Maide Srabović, "Iz geta" Lucije Bužančić, "Psychographic" Branka Farca i "Tonka će sutra" Morane Dolenc.

Eksperimentalni filmovi (Ana Hušman, umjetnička savjetnica) koji će se sufinancirati s iznosom 630.000,00 kuna su "Električne vještice" Maje Čule, "Fotokemika" Silvestra Kolbasa, "Izbjeljivanje" Mate Ugrina, "Non sequitur" Tina Dožića i Jasona Mulhausena.

Odobrena sredstva i za novi film proslavljenog Radua Judea

Na drugom roku natječaja za manjinske koprodukcije umjetnički savjetnik za manjinske koprodukcije bio je Boško Picula, a od 38 prijavljenih projekata, predloženo ih je 12 za sufinanciranje s 3.900.000 kuna

To su poljski animirani film "Ljubav u doba ekonomije bazirane na ugljenu" Tomasza Siwińskog i rumunjski animirani "Mađioničar" Bogdana Muresanua.

Među tri dugometražna igrana film su gruzijski "Antiques" redateljice Rusudan Glurjidze, srpski "Pored nas" Stevana Filipovića i "Mjesečari" jednog od najpoznatijih rumunjskih redatelja Radua Judea

Tu su i tri dugometražna igrana prvijenca, ukrajinski "Spas" Maksyma Nakonechnyija i bosansko-hercegovački "Ekskurzija" Une Gunjak te slovenski "Jahači" Dominika Menceja, koji je u postprodukciji.

Od hrvatskih manjinskih koprodukcija u kategoriji dokumentaraca sredstva su odobrena za tri dugometražna - srpski "Kadiš za Lotiku" Irene Škorić, mađarski "KIX –10 godina nestašluka" Bálinta Révésza i Dávida Mikulána, bosanskohercegovački "Bosanski vitez" Tarika Hodžića, a od kratkometražnih igranih, srpski "Sami" Stefana Orlandića Stojanovskog.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter