Godina pauze (recimo to tako) nije utjecala na to da se publika Vodnjan Film Festivala u Fažani Film Festivala rasprši, štoviše ova manifestacija koja se, koliko god to nevjerojatno zvučalo, u subotu navečer prvi put održala u Vodnjanu, i to u Bašti – Rotondi, privukla je najveći broj posjetitelja. Također, i publika i žiri bili su jednoglasni u izboru najboljeg filma, a to je "1/1" braće Morosin. Festival je organizirala vodnjanska udruga La Udruga, uz podršku Grada Vodnjana, Munchies Sound Systema i BK Hornets.

Hvala zauvijek

Bilo je to već šesto izdanje manifestacije, a u krcatom prostoru pod vedrim nebom prikazano je 18 filmova u konkurenciji i još dva izvan konkurencije. Jedan od tih filmova već je ovjenčan nagradom kao najbolji hrvatski kratkometražni film na Cinehill Festivalu, a to je "Držim te" Ane Predan i Darije Morosin. Drugi je bio "Razglednice iz Vodnjana" koji je nastao na radionici koju su pohađala djeca a koju su vodili Jakov Benčić i Armin Kadrić.

Od filmova koji su se našli u konkurenciji za nagradu Zlatna strijela publika je odabrala favorite glasajući koristeći listiće koji ih je bilo otisnuto 300 i koji su razgrabljeni, a odabrala je i najgoreg glumca – to je Marko Zdravković Kunac u filmu "Epidemija", dok je nagradu za najbolje glumačko ostvarenje zaslužila nona Romana u "1/1". Budimo realni, pored nje nitko drugi nije imao šanse. Dodjeljene su i dvije nagrade za najgore filmove – Zlatna strijela za najgore ostvarenje u konkurenciji otišla je filmu "Monument hunter vs Influencer" koji je publika vidjela, dok je posebna Crna zdjela otišla najgorem filmu koji nije prošao konkurenciju a to je "Vrba koja ubija" koju je autoricama Josipi Škrapić i Gei Rajić dodijelio antropolog dr. sc. Mišo Kapetanović. Treba reći da su cure vrlo smireno, čak i veselo prihvatile ovu ne baš laskavu nagradu, ali ipak sve to treba shvatiti i kao svojevrsnu šalu u opuštenom okruženju.

Posebna Zlatna strijela nazvana "Thank you forever" dodijeljena je Zoranu Mrsiću za doprinos i pomoć u organizaciji festivala.

Žiri je pak dodijelio tri nagrade, osim "1/1", nagradu za razvoj formata dali su filmu "Satir na potoku" Luke Ferenčića, a posebno priznanje zaslužio je film "Kamo idu ovi ljudi" Mije Uremović.

Nikad brojnijim Stručnim žirijem (La Giuria) predsjedavao je Mladen Lučić Luc, a tu su bili i Ida Skoko, Nina Turina, Damir Urban, Filip Đurić, Daria Morosin, Mia Kutić, Nikola Racan te nagrađivani glumac i belgijski ovčar Ulyx.

Pravilo je bilo da su filmovi snimljeni play/pause, odnosno in camera tehnikom - bez naknadne montaže, što je nakon odgledane selekcije malo teško povjerovati da su se svi držali tog pravila, ali možda je jednostavno skočio kvalitet i autori su naučili, doduše ono što su već znali, da se i od malo toga može napraviti puno toga, i to čak vrlo dobro. Bilo je tu filmova od 20-ak sekundi do nekoliko minuta, a teme su išle od parodija preko nekih dosta konzistentno složenih priča i nekih vrckavih montaža, a baš sve je povezivala određena doza humora. Očito je da se nitko od autora nije uobrazio i shvatio sebe previše ozbiljno nego kao da su došli pred publiku sa svim svojim manama. Zato i jest sve to toliko simpatično i iskreno jer našlo se ovdje zbilja dobrih filmića, neki su briljilirali u realizaciji, dok su drugi imali neke odlične ideje. Na koncu, film braće Morosin zasluženo je pobijedio.

Festival je došao podržati i gradonačelnik Vodnjana Igor Orlić koji je festival ocijenio i više nego uspješnim zahvalivši se organizatorima koji rade s ljubavlju i s puno entuzijazma te najavio da će i dalje imati podršku Grada.

Kao i uvijek, i ovo je bio rezultat entuzijazma organizatora ali i publike koja projekt podržava i koja uživa u atmosferi. Ovo je ipak nešto pomaknuto, drukčije, što ima svoja pravila stvorena da bi se filmska pravila malo ismijala i dekonstruirala, ali tako da ne ode u nejasnu eksperimentalnost. Autori su znali što rade, a publika je znala što gleda. I svi su u tome uživali.

Golub na grani i peleti u vreći

Čovjek koji se preksinoć najviše zadržao za mikrofonom i najavljivao te koordinirao cijelu priču bio je neumorni Eric Ušić kojem je pomagala Vanda Velagić. Između projekcija i dodjele nagrada našlo se vremena za tombolu i kao uvijek to je bilo napeto, ali istovremeno i ludo i zabavno, ako ništa drugo, onda zbog nagrada koje su bile uključene. Poput goluba na grani, čaše vode, tosta (ali samo sa sirom), jedne fete jučerašnje pizze, tepiha, otvorene vreće čipsa ili pak vreće peleta, šest kilograma praška za pecivo i, nije šala, pravih 50 eura, danih na licu mjesta. I samo da se zna, razočaranih ne da nije bilo nego su svi prihvatili svoje nagrade ili "nagrade" vrlo radosno i drugarski jer, uostalom, takva je bila i cjelokupna atmosfera.

Bilo je u Bašti Rotondi dobre glazbe, mogle su se kupiti majice, ali i pizze ili samo uživati. Festival je jedne godine održan u Zagrebu kao posebno božićno izdanje zbog čega je preksinoć dodijeljen i Zlatni špic. Na kraju, kada je već festival potegao do Zagreba, možda bi se jedne godine mogli spustiti mrvicu južnije, do granica Pule i naći neko mjesto na kojem bi samo na tu jednu večer organizatori, autori i publika proširili svoje dobre vibracije u najvećem istarskom gradu.

Povezane vijesti

• Izabran novi predsjednik i članovi predsjedništva gradske organizacije. Donosimo detalje
• Orlić Pastrovicchiu: Zasučite konačno rukave i počnite raditi jer vas ljudi za to plaćaju
• U Vodnjanu 18 filmova bez montaže, Zlatne strijele i pas u žiriju