(Privatni album)
Na nedavno održanim državnim i međužupanijskim stručnim skupovima prof. dr. sc. Sabina Vidulin i prof. dr. sc. Lada Duraković s Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te doc. dr. sc. Marlena Plavšić s Filozofskog fakulteta istoga Sveučilišta predstavile su, zajedno sa svojim suradnicima, teme iz područja glazbene pedagogije, psihologije glazbe i muzikologije, s posebnim naglaskom na očuvanje i uključivanje istarske glazbene baštine u suvremeni obrazovni kontekst te na mogućnosti primjene znanstvenih spoznaja u nastavnoj praksi.
Sabina Vidulin i Marlena Plavšić predstavile su sudionicima spoznajno-emocionalno slušanje glazbe (SES), vrstu slušanja i didaktičku strategiju razvijenu na temelju triju institucionalnih znanstvenih istraživanja provedenih na gotovo 4.000 ispitanika.
Zajedno s izv. prof. dr. sc. Valneom Žauhar s Filozofskog fakulteta u Rijeci utemeljile su ovu strategiju, koja se danas primjenjuje u osnovnim i srednjim općeobrazovnim školama te u nastavi solfeggia u osnovnim glazbenim školama, kroz SES inkubatore i laboratorije.
Kako SES izgleda u nastavnoj praksi pokazali su njihovi suradnici Suzana Goldin, mag. mus. iz Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Pula, Jelena Pokos Prepelić iz Varaždina, Ozana Tomić i Lidija Neznanović iz Osijeka, doc. dr. sc. Mia Mucić iz Osijeka te dr. sc. Tomislav Seletković iz Zagreba.
Lada Duraković predstavila je mogućnosti povezivanja muzikoloških istraživanja s nastavnom praksom, s posebnim naglaskom na glazbenu baštinu lokalne sredine. Pokazala je kako se nova saznanja o glazbenoj prošlosti, nastala istraživanjem arhivske i notne građe, periodike, radijskih emisija i drugih povijesnih izvora, mogu približiti učiteljima i nastavnicima te prenijeti u učionicu.
Neka od predstavljenih predavanja dio su projekta ISTRAMUZA – ISTRAživanje skladateljske baštine: MUZikološki, obrAzovni i izvedbeni potencijali, interdisciplinarnoga znanstveno-umjetničkog projekta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. U sastavu tog projekta istarskoj se glazbenoj baštini pristupa iz različitih perspektiva – od muzikološkoga istraživanja i ponovnoga otkrivanja skladatelja i glazbenih djela do istraživanja njihovih obrazovnih potencijala i razvoja suvremenih pristupa slušanju i poučavanju glazbe. Na taj način rezultati znanstvenih istraživanja ne ostaju samo u akademskom prostoru, nego pronalaze svoje mjesto u nastavnoj, izvedbenoj i široj kulturnoj praksi.