S Gracijanom Kešcem, ravnateljem Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli, razgovarali smo o njegovom četvrtom mandatu ravnatelja ove ustanove te o planovima za budućnost.

- Pred Vama je četvrti mandat ravnatelja Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Koji su Vam prioriteti u budućem četverogodišnjem razdoblju?

- Da, na početku sam četvrtog mandata ravnateljstva u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre - Museo storico e navale dell'Istria. Prije svega, želim se zahvaliti na povjerenju osnivaču - Istarskoj županiji, Upravnom vijeću i kolektivu Muzeja. A što se prioriteta u budućem radu tiče, jedan dio prioriteta zadan je samom činjenicom da je muzejska djelatnost zakonska djelatnost, iz koje proizlazi obveza prikupljanja, stručne obrade, zaštite i pohrane predmeta kulturno-povijesnog značaja i njihova izložbena prezentacija. Sljedeći prioritet zadan je činjenicom da je Povijesni i pomorski muzej Istre - Museo storico e navale dell'Istria smješten u povijesnom objektu, koji ima status kulturnog dobra, što s jedne strane predstavlja veliku prednost i potencijal za Muzej, u smislu atraktivnosti i privlačnosti za posjetitelje, ali s druge strane i stalnu obvezu novih ulaganja u sanaciju, zaštitu i održavanje objekta, tako da ćemo nastaviti s izvođenjem konzervatorsko-restauratorskih radova, koje obavljamo u kontinuitetu već duži niz godina i u sklopu kojih su u utvrdu Kaštel uložena velika financijska sredstva. Nakon dvije godine stagnacije, zbog poznatih razloga, nastojat ćemo ponovo oživjeti međuinstitucionalnu suradnju s muzejima u Hrvatskoj i u inozemstvu, kakva je bila i u predpandemijsko vrijeme, te razvijati uspješnu suradnju i s drugim baštinskim ustanovama. Značajnu ćemo pažnju posvetiti pedagoško-edukativnoj djelatnosti, prije svega kroz suradnju s osnovnim i srednjim školama i Sveučilištem Jurja Dobrile.

Sanacija vanjskog plašta zidina

Uvijek je važno raditi i na vidljivosti u lokalnoj zajednici, kako odabirom tema koje Muzej obrađuje, tako i davanjem prostora lokalnim umjetnicima da iskažu svoje ideje, kao što su to u proteklih godinu i pol dana bili Matija Debeljuh, Robert Pauletta, Duško Marušić Čiči, Društvo arhitekata Istre, Labin Art Express, a upravo svoju izložbu - instalaciju "Imovina", u Posjetiteljskom centru "Herman Potočnik Noordung" predstavlja Roberta Weissman Nagy. Vidljivosti u lokalnoj zajednici svakako pridonosi i veliki broj kulturno-zabavnih programa, koje u našem prostoru ugošćujemo, a kojih će ove godine biti sedamdesetak.

- Na planu konzervatorsko-restauratorskih radova sanacije i zaštite utvrde Kaštela, dovršit će se sanacija potpornog zida oko opkopa - rova utvrde, a zatim sanirati i zaštititi vanjski plašt zidina utvrde. U kojoj su trenutno fazi ti radovi?

- Nedavno je završena treća faza radova na Projektu rekonstrukcije, konzervacije, sanacije i zaštite potpornog zida, koji se proteže oko rova utvrde. Zapravo, možemo reći i četvrta, jer je prva faza odrađena još 2008., kada je saniran zid s pročelne, ulazne strane u Muzej, a nakon toga je prioritet izvođenja radova posvećen nekim drugim dijelovima utvrde, jer kolikogod je nužno sanirati sva oštećenja, ipak ćete prioritet dati onim dijelovima na kojima voda prodire u radne i izložbene prostorije. No, to je srećom sada iza nas. Potpornom zidu vratili smo se 2018. godine, i on je sada većim dijelom saniran, ostalo je još oko 70 metara zida s južne strane, što planiramo realizirati još ove godine, a nakon toga ćemo se posvetiti sanaciji vanjskog plašta zidina. U međuvremenu su sanirane zapadna kortina - krov zajedno s kulom i izložbene prostorije, objekt stare vodospreme, koja je, osim što je sanirana i zaštićena, preuređena u suvremeni izložbeno-galerijski prostor. Na nju se naslanja sjeverna kortina, sa šetnicom i rampama, koje vode na bastione, a što je također sve sanirano, kao i radne prostorije Muzeja. Osim toga, izrađen je kanalizacijski spoj na gradsku kanalizacijsku mrežu te je uređen sustav oborinske odvodnje. Uz sve to, od 2011. godine započeli smo, na poziv Grada Pule, s uređivanjem tunelskog prostora Zerostrasse i njegovom turističkom i kulturnom valorizacijom.

I kao kruna svih tih radova, sve ono što je odrađeno tijekom 2020. - 2021. godine u sklopu projekta ITU mehanizma. Što se tiče predstojeće sanacije vanjskog plašta zidina, to će biti vrlo obiman projekt, kojeg su stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda, prema provizornom troškovniku, procijenili na oko četiri milijuna kuna. No, ta je procjena rađena prije nekoliko godina. Računajući porast cijena, to će zasigurno biti još skuplje, a koliko točno, znat ćemo kada izradimo izvedbeni troškovnik. Evo, i ovaj primjer pokazuje koliko je skupo ulaganje u zaštitu i održavanje objekata kulturne baštine.

Bogata i raznolika izdavačka djelatnost

- Najavili ste da će Muzej nastojati realizirati barem po jedan izložbeni muzeološki projekt u vlastitoj produkciji godišnje, koji će se bazirati na građi iz fundusa Muzeja, čime će se valorizirati i afirmirati vlastiti fundus.

- Upravo je u tijeku realizacija dviju takvih izložbi. Jedna je izložba "Fortifikacijski sustav Pule", o pulskim fortifikacijama, koja će najvećim dijelom biti postavljena predmetima iz našeg fundusa, a druga je izložba o monumentalnom dijelu Johanna Weikharda Valvasora "Slava Vojvodine Kranjske/Die Ehre de Hertzogthums Crain", odnosno o istarskim refleksijama ovog djela, koje predstavlja najznačajnije djelo za kulturnu povijest habsburške Istre, odnosno Pazinske knežije, kao sastavnog dijela tadašnje Habsburške Monarhije, u ranom Novom vijeku. Ove se godine navršavaju 333 godine od 1. izdanja "Slave", koja je tiskana 1689. godine. Nije jubilejna godina, ali je simpatična igra brojki. Ovo iznimno Valvasorovo djelo inače isto tako čuvamo u našem fundusu i to njegovo 1. izdanje iz 1689. godine. Budući da su izložbe o habsburškoj Istri ili Pazinskoj knežiji, pogotovo ambicioznije zamišljene, vrlo rijetke, kroz ovaj ćemo projekt predstaviti i ostale muzejske predmete koji se odnose na tu temu.

- Predstavite nam ovogodišnji izložbeni program i plan?

Uz navedeno, ove godine planiramo postaviti i izložbu "Neočekivana Pula - fotografske uspomene iz albuma Ester Carloni". To je izložba koja predstavlja jednu obiteljsku priču vezanu uz grad Pulu i sudbinu njezinih stanovnika tijekom druge polovice 20. stoljeća. Gospođa Carloni rođena je u Puli 1952. godine. Kao petogodišnja djevojčica odselila je s roditeljima u Italiju i danas živi u Bresciji, ali se redovito vraća u svoj rodni grad. Samouka je fotografkinja i od 1966. godine amaterski se bavi fotografijom, a osim svojih autorskih fotografija, u zbirci posjeduje i fotografije svojih roditelja, ali i druge obiteljske fotografije od kraja 19. do kasnih sedamdesetih godina 20. stoljeća, tako da kronološki pokriva dugi vremenski kontinuitet i čuva sve mijene kroz koje je Pula prolazila u 20. stoljeću. Ova će izložba pokazati značaj i vrijednost očuvanih obiteljskih zbirki kao vrijednih povijesnih izvora za istraživanje pulske prošlosti, ali i pokazati kako se Pulu voli iz jedne druge perspektive.

Ovogodišnja će izdavačka djelatnost također biti bogata i raznolika. Nedavno je prezentiran katalog izložbe "Pulski električni tramvaj 1904. - 1934.", u tijeku su urednički poslovi na djelu Attilia Krizmanića "Prostorni razvitak Pule 1813. - 1918. i Građevine komunalnog sustava", kao i na djelu "Slikarstvo I. 5. - 16. st." u sklopu projekta "Umjetnička baština istarske crkve", te na pripremi monografije o Filmskom festivalu u Puli, koja će biti tiskana u povodu 70. godišnjice njegovog održavanja.

Povratkom na uobičajeni način rada, planiramo nastaviti s provođenjem onih aktivnosti koje su se ranije pokazale uspješnima, kao što su to bila stručna, znanstvena i popularno-znanstvena predavanja i skupovi, organizirani u predpandemijsko vrijeme u Kući fresaka, ali i na drugim lokacijama u Istri, u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti, sa stručnjacima Hrvatskog restauratorskog zavoda i Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture. Planiramo ponovo organizirati i popularne pokazne radionice fresko slikarstva u Kući fresaka, koje vodi freskist Hari Vidović, prof., kao i održavanje znanstveno-stručnih skupova, predavanja, radionica.

Baza podataka Istarska kulturna baština

- Muzej skrbi i o Kući fresaka u Draguću. Kakve projekte imate za taj prostor?

- U 2020. godini realiziran je program muzealizacije Kuće fresaka, što u biti predstavlja stalni postav Kuće, no, budući da je nastupila pandemija, taj postav nije mogao ispuniti svoju namjenu i svrhu prema posjetiteljima, pa očekujemo da će ove godine zaživjeti u punom smislu. U ovoj godini uslijedit će i nastavak suradnje s udrugom Ad Undecimum iz grada San Giorgo di Nogaro iz regije Friuli-Venezia Giulia, u sklopu koje će u Kući fresaka biti postavljena proširena izložba "Freske bez granica - Affreschi senza confini". U planu je i tiskanje proširene verzije kataloga ove izložbe, kao i kataloga izložbe "Čuvari istarskih fresaka", a po dovršetku uredničkih poslova, uslijedit će, u sklopu spomenutog izdavačkog projekta "Umjetnička baština istarske crkve", i tiskanje knjige "Slikarstvo I. 5. - 16. st.". U sklopu djelatnosti Kuće fresaka nastavljaju se i radovi na uhodanim projektima, kao što je punjenje baze podataka Istarska kulturna baština - Patrimonio culturale istriano i Elaborat stanja istarskih fresaka. Očekujemo da će ovoga ljeta, osim realizacije stručnih programa, Kuća fresaka ponovo dati svoj doprinos kulturno-turističkoj ponudi Općine Cerovlje i unutrašnjosti Istre.

- Cijela priča sa Zerostrasseom sjajno se uklopila u turističku sezonu. Koji su planovi za Zerostrasse tijekom ostatke godine?

- Što se tiče tunelskog prostora Zerostrasse, od puštanja u rad dizala, u kolovozu prošle godine, on i fizički predstavlja integralni dio Muzeja, kao dio jedinstvene kulturno-turističke destinacije. Iako je od tada prošlo relativno kratko vremensko razdoblje, pokazuje se značajan potencijal projekta. Po novoj koncepciji i Zerostrasse je otvoren tijekom cijele godine, a ne samo tijekom ljetnih mjeseci, kao što je ranije bio slučaj. Taj je prostor od početka njegovog korištenja bio predviđen i za izložbenu djelatnost, uostalom u njemu su realizirane brojne izložbe, a još je uvijek postavljena i izložba o pulskom tramvaju "Pulski električni tramvaj 1904. - 1934."

Turistička sezona trebala bi, barem se tako nadamo, donijeti značajan broj posjetitelja, dok tijekom preostalog dijela godine očekujemo porast grupnih posjeta. Naravno da je preduvjet za optimistična očekivanja definitivni povratak na normalan način života i rada, koji će biti lišen neizvjesnosti koje donose pandemija i rat, za koje još ne znamo kako će utjecati na predstojeću turističku sezonu.

Uređuje se i muzejska suvenirnica

- Muzej obilazi sve veći broj posjetitelja. Kako ga učiniti još vidljivijim Puljanima i gostima?

- Prije svega, kvalitetnim programima, bilo iz vlastite produkcije, ili u programskoj razmjeni, jer će to najprije privući publiku. To se vidjelo i prije nekoliko tjedana, prilikom promocije kataloga "Pulski električni tramvaj 1904. - 1934.", koja je naišla na sjajan prijem kod pulske publike. Vjerujem da će jednako biti prihvaćeni i programi koji su u pripremi. Nakon prelaska na novi način funkcioniranja Muzeja i tunelskog prostora Zerostrasse, koji su sada povezani u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, uveli smo slobodan ulaz za Puljane, što je naišlo na izuzetno povoljan odjek, jednako kao i naše uključivanje u program Adventa u Puli. Nastojat ćemo Muzej učiniti još vidljivijim i u onom klasičnom smislu - suradnjom s medijskim kućama, prisustvom na društvenim mrežama i tiskanjem promotivnih materijala. U planu je i izrada nove web-stranice, a upravo se uređuje i muzejska suvenirnica. Kao što sam već spomenuo, otvoreni smo za izlaganje lokalnih umjetnika u našim izložbenim prostorima. Tu su i brojni kulturno-zabavni programi, koji se održavaju u prostoru Kaštela, a koji svakako doprinose vidljivosti Muzeja u zajednici.

Povezane vijesti

• MIRELLA MALUSA': Vrijedne esejističke analize i studije
• Povijesni i pomorski muzej Istre: PREDSTAVLJANJE KNJIGE O SMAREGLI
• "Život i stvaralaštvo Antonija Smareglie"