Bazilika Sv. Justine, Padova (Snimio Zoran Oljača)
U sali San Luca bazilike Svete Justine u Padovi, predstavljen je rad na freskama crkve Blažene Djevice Marije u Vižinadi odnosno projekt Istarske županije kao što je to treća knjiga iz edicije "Umjetničko blago istarske crkve" pod naslovom "Slikarstvo od 4. do 15. stoljeća". Autori izdanja su istaknuti povjesničari umjetnosti Ivan Matejčić, Nina Maraković i Željko Bistrović, a osim dr. Matejčića prisutnima se obratila i Sunčica Mustač, voditeljica projekta i urednica izdanja. Ona je navela kako je za ovaj treći svezak iz edicije trebalo najviše vremena, što je i razumljivo jer je riječ o mozaicima, zidnim slikama, rukopisima i slikama na drugim nosiocima, koje se u vrlo malom broju nalaze u muzejskim ustanovama ili knjižnicama, a većinom su u sakralnim građevinama. Projekt "Umjetnička baština istarske crkve" ima za cilj istražiti, valorizirati i prezentirati cjelokupnu sakralnu baštinu koja se nalazi na području današnje Istarske županije, dijela geografske Istre. Podijeljena je prema temama na: kiparstvo, slikarstvo, arhitektura i umjetnički obrt, ukupno je planirano sedam knjiga. Projekt se provodi u kontinuitetu od 2013. godine, uz najveću financijsku podršku Istarske županije, kojoj su se pridružili Porečka i Pulska biskupija, Istarska kulturna agencija, Arheološki muzej Istre, Regija Veneto i Ministarstvo kulture RH.
Sunčica Mustač i Ivan Matejčić (Snimio Zoran Oljača)
- Ono što danas predstavljamo nije samo moj osobni rad, nego rezultat zajedničkog truda i plod dugogodišnjeg promišljanja. U jednom trenutku to je bio i san koji se u početku činio gotovo nemogućim, ali sada je postao stvarnost – gotovo kao svojevrsni zakon, temeljno pravilo na kojem se gradi naše istraživanje i valorizacija istarskih freski.
Freske Istre ne možemo promatrati izolirano, jer su one oduvijek bile dio šireg kulturnog i povijesnog prostora, od ranokršćanskog razdoblja pa sve do kasnog srednjeg vijeka. One su, na neki način, i most prema drugim narodima i kulturama, pa se mogu shvatiti i kao dio ‘vanjske politike’ jedne zemlje. One govore o našem identitetu, ali i o zajedničkim europskim vrijednostima, rekao je profesor Matejčić te nastavio govoreći o tome što su kroz istraživanja našli.
Freske iz Vižinade (Snimio Zoran Oljača)
- U istraživanjima smo se susretali s djelima velikih majstora, ali i s manje poznatim autorima, poput slikara Alberta iz Konstanza, koji je u Istri ostavio značajne radove. Oni svjedoče o prožimanju lokalne tradicije i međunarodnih utjecaja.
Važno je naglasiti da iza svega stoji i suradnja sa stručnjacima iz Italije i drugih europskih zemalja, jer baština, osobito freske, ne poznaje granice. To je simbol zajedništva, i zato ih i danas smatramo mostom među narodima, rekao je, između ostalog, Ivan Matejčić.
Pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičanojst Istarske županije, Vladimir Torbica, smatra kako freske iz Vižinade predstavljaju zajedničke napore Hrvatske i Italije u obnovi kulturne baštine.
- Tijekom događanja istaknuta je važnost suradnje između regija Veneto i Istarske županije, koje su u mogućnosti "zaboraviti granice" i djelovati zajedno radi očuvanja kulturne baštine. Suradnja dviju regija krovna je ideja nadolazećih projekata. Kao što je istaknuto, Veneto, važna talijanska regija, i Istarska županija mogu s jedinstvenim pristupom ostvariti sinergiju koja donosi konkretne rezultate. Stručnjaci su ključ uspjeha. Na projektu su radili stručnjaci kao što su Sunčica Mustač i Ivan Matejčić, čiji je angažman, najprije motiviran stručnim znanjem, a zatim i stvarnom povezanošću s identitetom zajednica, rekao je pročelnik Torbica te nam u nastavku govori i o jednom idućem projektu.
(Snimio Zoran Oljača)
- Naglasio bih ovdje spremnost regije Veneto za kontinuiranu potporu. Naime, izrazila je interes i za sljedeći projekt koji je već kandidiran, a sredstva su odobrena. Riječ je o 40.000 eura. Iduće godine planira se početi s obnovom Crkve svete Marije u Oprtlju, pod okriljem koordinacije svih zainteresiranih struka, uz nadzor stručnjaka, zaključio je Torbica.
U posjetu Padovi, osim predstavnika Istarske županije i medija, bila je i Neda Šainčić Pilato, zamjenica načelnika Općine Vižinada iz reda pripadnika Talijanske nacionalne manjine. Prije prezentacije rada na freskama delegaciju iz Istre u vođeni obilazak Bazilike odveo je opat Don Giulio Pagnoni.
- U vrijeme kada je rimski Patavij bio na vrhuncu, na području gdje se i danas nalaze bazilika i samostan Svete Justine, nalazilo se jedno ili više groblja poganske aristokracije i kršćansko groblje. Ovdje je 7. listopada 304. godine položeno tijelo mlade Justine, pogubljene zbog toga što je bila kršćanka dekretom cara Maksimijana, koji je tada prolazio kroz Padovu, rekao je, između ostaloga, Don Giulio Pagnoni dodavši kako je ovaj samostan, koji ima pet kloštara, najveći na teritoriju Italije.
(Snimio Zoran Oljača)
Muzej Villa Breda smješten je u veličanstvenoj Villi Bredi u Ponte di Brenta u Padovi. Nekada rezidencija obitelji Contarini i grofice Guastavillani, bila je ključno mjesto u povijesti Padove i gospodarskog razvoja Italije 19. stoljeća. Sredinom 17. stoljeća rijeka Brenta prolazila je kroz veliki zavoj točno ispred vile, a ovdje je venecijanska plemićka obitelj Contarini odlučila izgraditi svoju seosku rezidenciju. Vila, koja je mijenjala vlasnike tijekom stoljeća, obnovljena je u sadašnji oblik između 1859. i 1865. godine od strane velikog arhitekta Antonija Caregara Negrina iz Vicenze, a naručio ju je padovanski poduzetnik i senator Vincenzo Stefano Breda, koji ju je kupio u oronulom stanju kako bi je pretvorio u svoj dom. Nakon smrti političara, kulturna baština postala je sastavni dio života zajednice Padove, prema njegovoj oporuci. U vili smo pogledali izložbu Forme ljubavi koju su zajedno postavile kulturne udruge FLArte i XEARTE. Riječ je o izložbi radova mladih i neafirmiranih umjetnika u dobi od 18 do 30 godina starosti.
Vrt Ville Breda u Padovi (Snimio Zoran Oljača)
- Posvećena je mladima, dajući im priliku ne samo da izlažu, već i da se predstave javnosti. To je vrlo važno jer nam trebaju novi umjetnici, pa su ovim natječajem nagrađeni i novcem kao poticaj za nastavak svog rada. Izložba je putujuća. Otvorena je u Muzeju Ville Breda, no posjetit će i druge vile i druge prostore, pa će ovi umjetnici zaista biti prepoznati. Zovem ih umjetnicima u nastajanju. Proces odabira bio je vrlo rigorozan. Komisija pri odabiru primjenjuje tri ključna kriterija: pridržavanje teme, inovativnu tehniku i sposobnost povezivanja s temom. Tema su bili oblici ljubavi, a natjecatelji su ih morali uskladiti s glazbom ili poezijom – čak i s Aldom Merini. Dakle, potrebno ih je upariti, toliko da njihova djela interpretiraju oblik ljubavi na drugačijim jezicima. Ta međujezična sličnost daje dubinu radu koji su prijavili, rekla nam je Daniela Antonello, predsjednica kulturne udruge XEARTE iz Padove.
Daniela Antonello (Snimio Zoran Oljača)