(Snimila Vanesa Begić)
Vrlo je zanimljivo bilo predavanje Alessandra Mocennija, milanskog novinara s pulskim korijenima na pulskom Sveučilištu u povodu Tjedna talijanskog jezika u svijetu. Govorio je o talijanskom jeziku u novinskim agencijama između sinteze i jasnoće, što je i njegov posao, budući da radi za agenciju koja se bavi poslovnim novinarstvom.
- Vidim da mladi ne uče više talijanski kao nekada, u doba moga djetinjstva gledao se "Bim, Bum, Bam" i niz crtanih filmova uz Cristinu D'Avena, a danas se svugdje sve više i više koristi engleski jezik te razne kratice. Novinarstvo kao sektor je specifičan, donosi i svojevrevrsni stres, treba sve napraviti čim prije i čim brže, a u agencijama treba biti posebno pažljiv, brz, efikasan, jasan i koncizan. Kako su rođene novinske agencije? Važna je tu bila uloga obitelji Rothschild i kako su htjeli da vijesti o njihovim povijesnim uspjesima budu što prije plasirane, to je bila svojevrsna preteča još iz doba nekih davnih bitaka, a itekako je bila važna uloga konciznih vijesti tijekom ratova. I kasnije, tijekom šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća vodila se borba tko će prvi plasirati neku vijest. Sjetimo se američkog predsjednika Johna Fitzgeralda Kennedyja, uvijek je iza njega, u povorci, išao i automobil gdje su se nalazila tri novinara iz vodećih agencija koji su pratili njegove službene posjete, a auto je imao telefon, što je tada bila rijetkost. Novinari su potom čim prije trebali javiti agencijama što je predsjednik rekao, učinio, da ovi prošire vijest i da drugi to preuzmu. Kada je Kennedy upucan u studenom 1963. godine u Dallasu, mlađi novinar doslovno je "prešao" preko starijeg kolege sa stražnjeg sjedišta auta izborivši se i zgrabivši telefon i javljajući vijest o tome što se dogodilo. I to je bila prva vijest: da su se čuli pucnjevi i da je predsjednik pogođen. Ta je vijest obišla svijet. Dakle, bila je važna brzina, prije svega, mldi ambiciozni novinar čim je čuo pucanj, oteo je starijima telefon i plasirao vijest, kazao je Mocenni.
Govorio je da je novinska agencija poput broda, tu je kapetan, odnosno glavni urednik, njegov pomoćnik što bi bio urednik deska ili izvršni urednik, zatim su tu strojovođe i slično, odnosno urednici te mornari - odnosno "obični" novinari.
- Zaslužan za prve agencije, u širem smislu i kao svojevrsne preteče u Italiji bio je Camillo Benso, conte di Cavour, koji je želio da se vijesti šire. Vraćajući se na modernije doba, spomenimo talijansku novinsku agenciju ANSU koja teži prije svega što bržem plasmanu vijesti, naveo je Mocenni uz prikaz ekrana kako izgledaju vijesti, objavljene, one koje čekaju objavu, one s "embargom" za objavu te one poslane za doradu.
- Brzina je najvažnija za takvu vrstu novinarstva. Naprimjer, kada je nažalost preminuo Sveti Otac, naslov vijesti bio je "Preminuo papa", i to je toliko jaki naslov, da govori sve. Vijest je odmah obišla svijet, i tek nešto kasnije proširena je s podacima kada je preminuo i slično, no agencijske vijesti su u biti vrlo kratke i ne "trpe" narativnost, već samo informaciju, svedivu na nekoliko rečenica". U tom jeziku skidaju se sve "titule", koje se inače, u razgovornom jeziku u Italiji dijele "kapom i šakom", poput "dottore" i slično, kazao je Mocenni.
U povodu Tjedna talijanskog jezika u svijetu, Društvo Dante Alighieri iz Pule pripremilo je dva nova podcasta koja se mogu pronaći na https://www.da-pola.com/podcasts. Ovaj put tema je posvećena djeci i mladima za potaknuti kod njih ljubav prema čitanju. Podcaste financira Istarska županija, a pripremila ih je novinarka Luisa Sorbone u suradnji s pulskom podružnicom ovoga Društva.