Istriotski, Sisan
Festival istriotskog narječja održava se kroz čitav tjedan online putem posebne web-stranice (www.festivalistrioto.com) koja će i inače služiti za promidžbu i prije svega za očuvanje tog drevnog govora kojime se danas služi mahom starije stanovništvo u šest istarskih gradova i mjesta (Rovinj, Bale, Vodnjan, Galižana, Fažana i Šišan).
Zajednica Talijana Šišan je za ovo izdanje pripremila književni natječaj za valorizaciju istriotskog u navedenim gradovima i mjestima, a pristiglo je 36 radova. O najboljima je odlučivao žiri u sastavu Paola Delton, Fabrizio Fioretti, Claudio Grbac, Patrizia Malusà i Luana Moscarda.
U kategoriji odraslih za kratko prozno djelo nagrađena je Elvia Nacinovich, inače dugogodišnja članica Talijanske drame riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, a uradak je napisan baljanskom inačicom istriotskog.
Giuliana Donorà nagrađena je u kategoriji "Istriotski u svijetu" za kratke pripovijetke.
U kategoriji mladih za kratkometražni film naslovljen "Barufe istriote" (Istriotske svađe), autorice Marije Sciolis, nagrađeni su mentori i učenici Talijanske srednje škole Rovinj. Mentori su Maria Sciolis, Larisa Degobbis, Marko Kalčić i Luka Nreka, a učenici Leonel Batel, Dorotea Cerin, Mia Chersin, Elian Djerdj, Noemi Matošević, Erika Ostoni i Andrea Sponza. Ovim projektom predstavljene su rovinjska, baljanska, vodnjanska, galižanska i šišanska inačica istriotskog.
Područna škola Bale nagrađena je za kratkometražni film u kategoriji djeca, a naslovljen je "I xoghi de na olta" (Nekadašnje igre). Mentori su Alessandra Civitico Božić, Romana Paretić, Ines Piutti Palaziol, a učenici Chiara Barbieri, Eric Paretić, Dante Jurman, Jakov Butković, Vita Čekić, Matias Močibob, Gea Karapandža, Aurora Žilović, Sebastian Drandić, Noemi Palaziol, Sasha Paljuh i Loris Popović.
U kategoriji učenika za poeziju je nagrađena Evelina Petrović iz Talijanske osnovne škole "Bernardo Benussi" Rovinj, a za kratke priče Virna Đurić iz Talijanske osnovne škole "Giuseppina Martinuzzi" Pula.
Priznanje kod odraslih u kategoriji kratkometražnih uradaka dobila je Antonia Radetticchio, a za kratki istraživački rad kod djece učenici područne škole Bale: Eric Paretić, Chiara Barbieri, Matias Močibob, pod mentorstvom Mirane Pauletić.
Posebno za tu zgodu predstavljena je u PDF obliku i knjiga Romine Floris "Tera, radighe, amor" (Zemlja, korijeni, ljubav).
Romina Floris baljanska je autorica koja u svojim djelima promiče baljansku inačicu istriotskog, a tema njezina stvaralaštva je i rodni kraj, rodna gruda, ljepota baljanskog kraja, kao i ljubav u širem smislu. Budući da nema puno suvremenih autora koji pišu istriotskim govorom, a koji, posebice u pisanom obliku sve više nestaje, to je svakako hvalevrijedna inicijativa za njegovo očuvanje.
Festival istriotskog je realiziran uz potporu Ministarstva vanjskih poslova i međunarodnu suradnju Republike Italije, tršćanskog Narodnog sveučilišta, Talijanske unije, te Ureda za ljudska prava i nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Vijeća za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Istarske županije.
Pri Ministarstvu kulture i medija bit će prezentiran projekt zaštite istriotskog kao nematerijalnog dobra, a koji su pripremili dr. mladi znanstvenici Isabella Maticchio i dr. Matija Drandić koji su uložili veliki rad i trud. Riječ je o vrlo važnom projektu zaštite ovoga govora koji sve više, posebice u pisanom obliku, izumire.
Na UNESCO-ovom popisu 24 najugroženija europska jezika nalaze se i tri jezika koja se govore u Hrvatskoj, a riječ je o istrorumunjskom - dijalektu rumunjskoga jezika, istriotskom - autohtonom predmletačkom romanskom jeziku jugozapadne Istre te jeziku zadarskih Arbanasa, koji govore starinskim sjevernoalbanskim (gegijskim) govorom. Navedimo primjerice da se istriotski dan-danas ne koristi u Piranu ni u Puli, premda ih je romanist Antonio Ive još početkom prošlog stoljeća poznavao i opisao.