ZAGREB

Časopis Muzeologija  na temu  "Muzeji u potresu – potres u muzeju“

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Muzejski dokumentacijski centar (MDC) posvetio je novi, 58. broj časopisa Muzeologija potresima iz 2020. godine, u okviru šire teme "Muzeji u potresu - potres u muzeju“.

Iz MDC-a kažu da su u časopisu nastojali 'pospremiti' te potrese, štete na građi i građevinama, iskustva i izazove, posljedice i pouke, kao i razloge zbog kojih su nas potresi koji se smatraju umjerenima neumjereno pogodili. 

Po riječima urednice Maje Kocijan, Hrvatska je među seizmički najugroženijim državama u Europi, Zagreb se nalazi na jednom od četiri područja izložena jačim potresima, no unatoč tome, 22. ožujka 2020. potres su dočekali potpuno nespremni.

Kako je podsjetila, tri mjeseca prije potresa, u prosincu 2019., na konferenciji o zaštiti zagrebačke kulturne baštine u kriznim uvjetima, stručnjaci su upozoravali da je potres neprihvatljiv rizik za Hrvatsku (nema podataka o građevinama, sanacije su kozmetičke prirode, nema seizmičkih ojačavanja, a i svijest zajednice o riziku od potresa nije razvijena), zapitavši se "moramo li zaista čekati razoran potres da se to promijeni“.

Na nespremnost muzeja u kriznim situacijama upozorilo je i istraživanja MDC-a, predstavljeno na konferenciji, kojega su rezultati sada u časopisu objavljeni u proširenom obliku. Dokumentaristice su analizirale podatke o brojnosti i stupnju obrađenosti građe, zaštiti, stručnim i tehničkim uvjetima, starosti i zapuštenosti povijesnih, nenamjenskih zgrada u kojima su zagrebački muzeji.

Predstavnici pet muzeja – Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskoga povijesnog muzeja, Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Gliptoteke HAZU u časopisu su podijelili svoja iskustva. Svi su istaknuli isti problem – smještaj u povijesnim zdanjima koja nikada nisu bila sustavno obnavljana i u kojima nema dovoljno prostora za funkcioniranje suvremenog muzeja. 

S obzirom na je odmah nakon potresa bilo jasno da će mnogi zagrebački muzeji morati privremeno iseliti u neke nepostojeće čuvaonice, MDC je prošle godine proveo prvo sveobuhvatno istraživanje o stanju i izazovima muzejskih čuvaonica i upravljanju zbirkama u Hrvatskoj.

Pokazalo se da tek petina muzeja ima namjenski sagrađenu čuvaonicu, da se većina građe čuva u neodgovarajućim prostorima, po tavanima i podrumima, te da u ovom trenutku 93 posto hrvatskih muzeja nema dovoljno prostora za pohranu svojih fundusa.

Jedan od priloga govori i o tome što se događa kada je građa neprimjereno smještena, a primjer za to je hitna evakuacija Galerije Krsto Hegedušić u Petrinji, u kojoj je muzealcima morala pomagati Hrvatska gorska služba spašavanja.

Jerry Podany, dugogodišnji konzervator-restaurator Muzeja J. Paul Getty, u svojem tekstu navodi niz jednostavnih i jeftinih mjera da bi muzeji bili spremniji na potrese i tako umanjili nastalu štetu, a koje zahtijevaju "samo vrijeme, malo napora i, najvažnije od svega, svijest zajednice". 

Novi broj donosi i iskustva muzeja susjednih zemalja koje su potresi teško pogodili u posljednjih 60 godina - iz Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. U MDC-ovu Arhivu muzeja i galerija Hrvatske istražene su i posljedice crnogorskog potresa 1979. na dubrovačke muzeje, čije je zbirke, napominje urednica, paradoksalno spasila dugotrajna zapuštenost muzejskih zgrada.

Slovenija je pak svijetli primjer kako ne treba čekati potres da se u obnovu uključi statička i protupotresna sanacija povijesnog zdanja u kojemu djeluje muzej.

Za kraj je dan pregled projekata obnove i provedbe mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije. 

"Bez obzira na to kako će se ta sredstva znati/moći iskoristiti, pred zagrebačkim muzejima godine su obnove, a o tome kako će ona biti provedena, kako će u obnovljenim muzejima biti primijenjene postojeće mjere u izlaganju i pohrani muzejske građe, kao i o radu, običnom, svakodnevnom, primjenjivanju jednostavnih i jeftinih mjera i postupaka, ovisit će hoće li nas opet i iznova – iznenaditi neki novi potres", zaključuje Kocijan. 

Autor naslovnice je Boris Ljubičić, lektorica Dunja Vranešević, a novi broj Muzeologije može se naručiti slanjem narudžbenice e-poštom na [email protected].

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter