BUZET: Učenički radovi u povodu 500. obljetnice rođenja Konzula Istranina izloženi u knjižnici

Projekt OŠ Vazmoslav Gržalja o Stjepanu Konzulu

Fotografirati se kao Konzul moguće je u dječjem kutku Gradske knjižnice u kojoj je upravo postavljena izložba učeničkih radova nastalih prošle godine u povodu 500. obljetnice rođenja Stipana (Stjepana) Konzula Istranina. Ponosni na hrvatskog protestantskog pisca i prevoditelja, glagoljaša rođenog u Buzetu 1521. godine, u rodnom gradu su mu, obilježavajući 500. obljetnicu njegova rođenja, lani posvetili brojne sadržaje.

U sklopu projekta Zavičajne nastave, u obilježavanje značajne obljetnice uključili su se i učenici Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja" te izradili prigodne radove kojima žele predočiti život i djelo ovoga protestantskog svećenika. Kako bi izložba bila vidljivija široj javnosti, u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem "Augustin Vivoda" postavljena je nedavno u izlogu Gradske knjižnice. U dječjem kutku knjižnice postavljen je fotopoint, rad učenika produženog boravka, pomoću kojeg se mali posjetitelji mogu poistovjetiti s Konzulovim likom.

Koordinatorica projekta Zavičajne nastave u Osnovnoj školi "Vazmoslav Gržalja" Snježana Lovrinić kaže kako je povod da se u sklopu projekta Zavičajne nastave u školi bave tematikom poznatog sugrađanina bila upravo 500. obljetnica njegova rođenja.

- Budući da se njegova tiskarska aktivnost provodila na latinici, ali i na glagoljici, to nam je bila poveznica da naučimo i ovo staroslavensko pismo te se sami okušamo u tehnici kartonskoga tiska. Polaznici produženog boravka izrađivali su razne didaktičke knjižice, označivače stranica s glagoljicom, grafike, plakate i stripove o životu Stjepana Konzula. Polaznice Kreativne radionice izradile su njegovu bistu od kartona, tkanine i kaširanog papira te oslikale portret u pet različitih likovnih tehnika. Motivima glagoljice ukrasile su torbice od tkanine. Polaznica dodatne nastave povijesti izradila je digitalnu knjigu o Stjepanu Konzulu u kojoj je opisan njegov život, djelo i prilike u kojima je živio, nabrojala je Lovrinić, te dodala da u projektu sudjeluju sve grupe produženog boravka, polaznici Kreativne radionice, dodatne nastave iz povijesti i hrvatskog jezika.

Autorica digitalne knjige, sedmašica Antonija Paulović, rekla nam je da su je odlučili napraviti u sklopu dodatne nastave iz povijesti.

- Sve podatke smo izvukli što iz njegovih knjiga, što s interneta i sročili stvarno kratku knjigu koja donosi najosnovnije informacije o Konzulu, izjavila je Antonija te dodala kako je riječ o knjizi o povijesnoj ličnosti na suvremeni način koja se može skenirati QR kodom.

Poznavatelj Konzulova djela dr. sc. Alojz Jembrih u svojem članku u Buzetskom zborniku naveo je da su hrvatske tiskane knjige u Urachu na glagoljici, ćirilici i latinici dragocjeni spomenik s više gledišta: povijesti prevođenja Biblije na hrvatski jezik, povijesti hrvatskoga jezika, povijesti tiskane knjige u Europi, povijesti tiskane knjige glagoljicom. Konzulov pothvat, naime, prvi je pokušaj prevođenja Biblije na hrvatski jezik, s time da treba naglasiti da je uspio objaviti samo Novi zavjet.

Buzetski osnovci znaju da je Konzul važan jer je svojim djelom promicao i svjedočio hrvatski identitet, širio je spoznaju o postojanju glagoljice i hrvatskog jezika u 16. stoljeću. Fascinantna je u tom kontekstu izjava prvašice Lucije Degmečić koja nam je doslovno rekla: "Sviđalo mi se sudjelovati u ovom projektu o Konzulu zato jer smo čak u vrtiću učili o njemu i opet sam mogla još nešto malo naučiti i još malo ponoviti ono što sam naučila o ovom piscu koji je prevodio Bibliju." Obilježavajući 500. obljetnicu njegova rođenja, u Buzetu su, uz promoviranje njegovog značaja na regionalnoj i nacionalnoj razini uključivanjem stručnjaka iz različitih sredina, htjeli doći do novih spoznaja, potaknuti nova istraživanja, ali i suvremenicima približiti Konzula. U tome su, kada je riječ o najmlađim Buzećanima, očito i uspjeli!