"PATETIČNA" I "POSVEĆENJE PROLJEĆA"

BALET RIJEČKOG HNK U PULI: Nevjerojatna lakoća pokreta za pravi baletni spektakl

Zanimljiva, dojmljiva, snažna lirsko-epska priča čija je narativna struktura dublja negoli se na prvi pogled čini - kada su gledatelji opčinjeni scenskim pokretima, brzinom samih pokreta kod plesača, ritmičnošću i nevjerojatnom snagom - sve je to obilježilo vrsnu baletnu večer u Istarskom narodnom kazalištu

| Autor: Vanesa BEGIĆ
 Snimio: Dejan Štifanić

Snimio: Dejan Štifanić


Pulska je zainteresirana publika zadnjih godina ukazivala na nedostatak plesnih predstava, posebice baleta, kakvih je godinama unazad običavala vidjeti u Areni. Ove je godine zahvaljujući programu Ljetne klasike u Areni izveden "Bolero", a sada, također zahvaljujući Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca iz Rijeke, ali ovoga puta u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula publika je mogla uživati u dva baleta, a to su "Patetična" i "Posvećenje proljeća". Nevjerojatna lakoća pokreta, zanimljiva, dojmljiva, snažna lirsko-epska priča čija je narativna struktura dublja negoli se na prvi pogled čini - kada su gledatelji opčinjeni scenskim pokretima, brzinom samih pokreta kod plesača, ritmičnošću i nevjerojatnom snagom - sve je to obilježilo vrsnu baletnu večer u pulskoj kazališnoj kući.

To je baletna priča koja pak priča nove priče. "Patetična" je nastala prema koreografiji Douglasa Leea i čuvenoj glazbi Ludwiga van Beethovena, a plesali su Mao Fujita, Maria del Mar Hernandez, Soyoka Iwata, Marta Kanazir, Ksenija Krutova, Maria Matarranz de las Heras, Laura Orlić, Tea Rušin, Marta Voinea Čavrak, Francesco Pio De Benedictis, Jody Bet, Carlos Huerta Pardo, Michele Pastorini, Tilman Patzak, Nicola Prato i Svebor Zgurić. Baletni majstori su Daniele Romeo i Paula Rus. Douglas Lee, britanski je koreograf koji svoje autorstvo gradi na neoklasičnoj plesnoj estetici

Beethovenova klavirska sonata u tri dijela donosi šaroliki i bogati spektar emocija, misli, sanjarenja, temperamenta i višestrukost glazbenih, ali i misaonih izraza te je stoga vrlo zahvalna za baletno uprizorenje.

"Partitura je scenarij za djelo koje, iako apstraktno, inspiraciju dobiva iz drugih izvora, uključujući sam klavir. Plesači su odjeveni u bijelo, na bijelom podu u crnoj sobi, utjelovljuju različite aspekte klavira i glazbe. Krećući se u formi kanona, izgledaju baš kao tipke, kao sviranje klavira u oktavama", navedeno je u najavi predstave.

I upravo tako, to je bio i hommage glazbi, klaviru, jednom od najvećih velikana svjetske glazbe, autoru koji je ispisao neke od najljepših glazbenih partitura - kroz baletne pokrete.

Zahtjevnost same glazbene strukture sonate postavila je isto tako zahtjevan zadatak cijelom timu plesača, zbog čega se i plesači kreću jedni neovisno od drugih, prikazavši tako bogatstvo glazbene partiture. A ujedno i bogatstvo pokreta i mnoštvo emocija, šaroliku paletu najraznijih misli i emocija. "Posvećenje proljeća" prema glazbi Igora Stravinskog djelo je u koreografiji Maše Kolar. Plesali su Mao Fujita, Maria del Mar Hernandez, Soyoka Iwata, Marta Kanazir, Ksenija Krutova, Maria Matarranz de las Heras, Laura Orlić, Tea Rušin, Marta Voinea Čavrak, Francesco Pio De Benedictis, Jody Bet, Carlos Huerta Pardo, Michele Pastorini, Tilman Patzak, Nicola Prato i Svebor Zgurić. I ovoga su puta baletni majstori bili Daniele Romeo i Paula Rus.

"Svijest o prirodi i njezinom opstanku, pa tako i opstanku same ljudske vrste, zauzela je danas jednako važnu ulogu u društvenom životu kakvu imaju politika, vjera, ekonomija i ostali društveni sustavi. Upravo ta misao nas je, suočene s globalnim i lokalnim elementarnim krizama, vodila k novom doživljavanju i slušanju kanonskog djela Igora Stravinskog 'Posvećenje proljeća'. Ono i dan-danas, nakon više od stotinu godina, odiše svježinom te uzbuđuje i inspirira onako kako samo priroda može svojom ljepotom", zapisale su Maja Marjančić i Maša Kolar.

I sve je to bilo zorno i iz uprizorenja. "Iako su Stravinski i Nijinski svojim prvim baletom opisali žrtvu kao mladu žensku osobu (ono 'drugo', ono 'slabije', ali plodnije biće), prinesenu od strogog patrijarhalnog ustroja kako bi "udovoljili" Zemlji, danas je ta mlada žena zamijenjena novom žrtvom – Zemljom samom. Možemo reći da je danas naša Zemlja postala žrtvom ljudi", navele su Maja Marjančić i Maša Kolar.

I zbilja, balet je svojom atemporalnom strukturom glazbe i pokreta prikazao koliko korespondira s aktualnim trenutkom te koliko je istovremeno i vječan te kako se neke stvari ne mijenjaju kroz povijest, neke uloge, podjele, po(r)uke, misli…

Ovdje je struktura možda bila na trenutke još narativnija, a oba su baleta imala i snažnu deskriptivnu strukturu momenata i stanja duše. Oba se baleta, s druge strane, mogu promatrati i kroz samo ljepotu - od estetske strukture do ljepote pokreta.

Publika je ovacijama ispratila ovo ostvarenje, odnosno ova vrlo dojmljiva plesna ostvarenja.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama