Barbanski zapisi
Predstavljen 13. svezak u Barbanu: Važno štivo za proučavanje barbanske povijesti
(Vanesa Begić)
Andi Kalčić, načelnik Općine Barban, Lenka Šajina, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban, dr. sc. Marko Jelenić, ravnatelj Osnovne škole Petra Studenca Kanfanar i red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša, glavni urednik predstavili su u četvrtak navečer u Barbanu, kao uvod u trodnevno događanje čiji će vrhunac biti u nedjelju Trka na prstenac zbornik "Barbanski zapisi", svezak 13.
Nakon pozdravnih riječi potpredsjednice Katedre Čakavskog sabora Barban Ive Ciceran, koja je istaknula da ovaj zbornik donosi radove sa skupa održanog u Barbanu u veljači 2024., ali da su u pripremi i zbornici s recentnijih izdanja ove manifestacije te navela je rad i trud svih sudionika, Mantinjadom su glazbeni prilog dali Vito Kvaranta i Luka Glavaš, iz KUD-a Barban.
Načelnik Andi Kalčić osvrnuo se na posebnu vrijednost zbornika, da sve ostane zabilježeno te na širinu tema koje ovaj skup, a time i zbornik, donosi. Lenka Šajina izrekla je riječi zahvale načelniku Kalčiću, kao i njegovim prethodnicima, te svima onima koji su omogućili da se manifestacija održava te da se svesci objavljuju, što je vrlo važno za proučavanje i očuvanje lokalne povijesti.
- Radovi obuhvaćaju raznolikost, od povijesnih analiza i prikaza društvenih prilika, preko proučavanja kulturne i duhovne baštine, pa sve do istraživanja materijalnih tragova o dinamičnom razvoju Barbanštine. Neka i ovo izdanje bude poticaj daljnjem istraživanju i promišljanju o našoj prošlosti, ali i o tome kakvu budućnost želimo graditi - svjesni bogatstva koje nas okružuje i odgovornosti koju imamo prema njemu, kazao je načelnik Kalčić.
Lenka Šajina navela je "kontinuitet ovoga izdanja potvrđuje koliko su Barban i Barbanština trajno poticajni za istraživanje, kao prostor slojevite prošlosti, ali i živih kulturnih, jezičnih i društvenih procesa koji se prepoznaju i danas".
Zatim je Marko Jelenić predstavio ovo posljednje izdanje zbornika.
Kristina Džin i Vesna Lalošević imaju rad naslovljen "Arheološka podloga za promišljanje Petra Stankovića o Zrenju kao rodnome mjestu svetog Jeronima". Petar Stanković, naime, napisao je raspravu u kojoj navodi da je rodno mjesto svetog Jeronima, koje je svetac nazvao Stridon, zapravo maleno mjesto Zrenj u sjevernoj Istri, stoga ovaj rad donosi arheološke materijalne nalaze u Zrenju i okolici te promišlja o tome zbog čega je Petar Stanković bio uvjeren da je Jeronim iz Zrenja u Istri.
O ulozi Stankovića kao kanonika i dušebrižnika pišu Vesna Lalošević i Bernard Jurjević, a Mladen Bastijanić se pak osvrće na prijelaze preko rijeke Raše u Rimskom Carstvu.
Tema rada Slavena Bertoše je popis rakljanskih župana i požupa od 1325. do 1813. Analiza smrtnosti kao važnog pokazatelja društveno-gospodarskog razvoja i zdravstveno-higijenskih uvjeta lokalne zajednice predmet je rada "Mortalitas infantum. Dojenačka smrtnost u Župi Barban u drugoj polovici Ottocenta", djelo Samante Paronić.
Vjenčanja na Barbanštini između 1877. i 1887. tema su rada Marka Jelenića, dok se Svjetlana Milotić pozabavila nekrolozima barbanskih župnika krajem XIX. i u prvoj polovini XX. stoljeća.
O bolestima i ozljedama austrougarskih vojnika tijekom Prvog svjetskog rata piše Gordana Kliman Grabar, dva Igora, Jovanović i Šaponja pišu o stradavanju civilnog stanovništva Istre u Drugom svjetskom ratu s posebnim osvrtom na Šajine, dok Valter Milovan i Valentina Kolić imaju kao temu svoga rada Maria Kalčića.
Slijede radovi Josipa Šiklića o obrazovnoj strukturi u Barbanu prema dvama posljednjim popisima stanovništva, Denis Kontošić analozira tri crkve za trojicu svetaca, Anton Percan arhitektonsku baštinu Barbana i Barbanštine u zapisima etnologa, Branko Blažina piše o "Tri naraštaja barbanske obitelji Cleva", Branislav Ostojić o vrsnim sviračima obitelji Broskvar, a Eduard i Alojz Pavlović te Vesna Pešić imaju rad "Malarija Barbanštine (Istra) i benkovačkoga kraja (Dalmacija) kroz prizmu medicinske geografije: sličnosti i razlike".
Slaven Bertoša naveo je da iako je zbornik tiskan sa zakašnjenjem, važno je da je sada pred nama, a u pripremi je i zbornik s radovima skupa iz 2025. godine, koji će biti predstavljen do kraja godine. Potom, u prvoj polovici 2026. bit će tiskan i zbornik s radovima s ovogodišnjega skupa. Naveo je da su i u zborniku, kao i među izlagačima te lektorima, svake godine prisutni njegovi nekadašnji studenti, a ovoga puta tu je osam studenata.
Lekturu i korekturu odradila je Svjetlana Milotić, prijelom i pripremu za tisak te dizajn David Ivić, a zbornik je tiskan u pulskom MPS-u.
I na kraju, Fabio Špada, mladi Barbanac, gimnazijalac, predstavio je svoj projekt Barbania, uz oduševljenje svih prisutnih.
Radi se o, kako je lijepo objasnio, digitalnoj interaktivnoj kulturnoj karti koja na suvremen način približava bogatu povijest Barbana i Barbanštine, kao i njezinu kulturnu baštinu te znamenitosti Barbana svima koji žele bolje upoznati ovaj kraj.
On je, kako je kazao, tijekom više mjeseci istraživao povijesne izvore, prikupljao podatke te izrađivao sadržaje koji su potom objedinjeni u jedinstvenoj digitalnoj platformi. Špada je i dvostruki županijski pobjednik natjecanja iz povijesti. Svi nazočni su istaknuli da je svakako pohvalno da se mlada osoba zanima tako kvalitetno i kreativno za povijest svoga zavičaja.
