prepuno kazalište
Lepa Brena project u INK: Pet priča o pjevačici i nekim (drugim) vremenima
(Press)
Predstava "Lepa Brena project", o kojoj se mnogo pisalo i govorilo, gostovala je u četvrtak navečer u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula. Osim o liku i djelovanju popularne pjevačice, bila je to predstava o nekim prošlim i sadašnjim vremenima. Izvedena je pred punim gledalištem, a publika ju je ispratila ovacijama.
Sudeći prema komentarima, dio publike došao je iz znatiželje, dio zato što je u mladosti obožavao ovu pjevačicu i jer ga ona podsjeća na neka osobno ljepša vremena, a dio privučen izvrsnim kritikama koje je predstava dosad dobila.
Autori i redatelji predstave su Vladimir Aleksić i Olga Dimitrijević, a tekstove potpisuju Olga Dimitrijević, Vedrana Klepica, Slobodan Obradović, Maja Pelević i Tanja Šljivar. Dramaturg je Dimitrije Kokanov.
Nije riječ o klasičnoj, linearnoj predstavi o ovoj pjevačici, niti o koncertu, kako su neki možda očekivali. Uz izraženu autorsku slobodu, riječ je o mnogo složenijoj priči o različitim vremenima, koja se može dublje iščitavati i između redaka.
Na pozornici je prisutno nekoliko različitih Brena, od kojih svaka utjelovljuje određeni aspekt njezine karijere i šire simbolike koju ona nosi. Brenu Graditeljstva utjelovljuje Jovana Belović, prema tekstu Vedrane Klepice, dok je Brena Biznismenka Jasna Đuričić, prema tekstu Maje Pelević. Brenu Pjesmu igra Jelena Ilić, a tekst potpisuje Olga Dimitrijević. Brenu Jugoslavenku utjelovljuje Anđela Jovanović, prema tekstu Tanje Šljivar. Brenu Seksualnost predstavlja Vladimir Aleksić, prema tekstu Slobodana Obradovića. Predstava je nastala u produkciji Bitef teatra iz Beograda.
Riječ je o mozaiku sastavljenom od različitih fragmenata koji progovaraju o brojnim temama. Pjesme, monolozi, podjela pjenušca dijelu publike i izravna interakcija s gledateljima stvaraju priču o jednoj pjevačici, njezinu mitu i sudbini, ali i o nestanku jedne države. Sve to prati autorska interpretacija koja se ne upušta u detaljniju razradu složenih povijesnih i političkih okolnosti, već ih promatra kroz osobne sudbine, humor, crni humor, (auto)ironiju i tužnije epizode.
Ovo nije samo predstava o Lepoj Breni, nego i o fenomenu njezine popularnosti, raspadu bivše države te sudbinama generacija koje su u njoj živjele i proživjele njezin nestanak. Pritom valja istaknuti da Lepu Brenu utjelovljuje i Jasna Đuričić, dobitnica nagrade za najbolju europsku glumicu za ulogu u filmu "Quo Vadis, Aida?" redateljice Jasmile Žbanić.
S više od 150 izvedbi diljem Europe, predstava od premijere puni kazališne dvorane i potvrđuje status jednog od najuspješnijih regionalnih kazališnih naslova posljednjih godina.
Stoga ovo nije biografska predstava u klasičnom smislu, već se kroz lik popularne pjevačice progovara o kompleksnosti i proturječnostima posljednja četiri desetljeća na ovim prostorima, društvenim i političkim preobrazbama, razočaranjima i nadi, boli i ponosu.
Brena Biznismenka otkriva naličje estradne dive koja i sama proživljava osobnu tragediju. Brena Jugoslavenka suočava gledatelje s bespoštednim užasima rata, dok Brena Seksualnost otvara priču o sudbini transvestita koji, nadahnut likom pjevačice, pronalazi hrabrost živjeti vlastitu istinu. Brena Graditeljstva progovara o socijalizmu iz današnje perspektive, a Brena Pjesma podsjeća na to da je upravo pjesma ono što spaja ljude.
U jednom od monologa jedna od Brena ističe da je Jugoslavija zapravo bila preteča Europske unije. Pritom objašnjava da nije toliko voljela teritorij koliko ideju da su svi ljudi jednaki. Govori i o svojoj ljubavi prema vrhovima Triglava i jadranskoj obali. Sebe je definirala kao radnicu u kulturi koja je dugo prisutna na estradi, uspoređujući se, uz dozu humora, s Eltonom Johnom i Goranom Bregovićem.
