Monografija naslovljena "Filigrane linguistiche e letterarie. Scritti in onore di Goran Filipi" (Lingvističke i književne filigrane. Tekstovi u spomen na Gorana Filipija) nastala je s namjerom da oda počast i očuva uspomenu na akademika Gorana Filipija (1954.–2021.), jednog od najistaknutijih hrvatskih dijalektologa, etimologa i romanista, čiji je rad na očuvanju i dokumentiranju govora Istre bio izniman što se tiče istraživanja istrorumunjskog, istriotskog i istrovenetskog dijalekta.

Atlasi koje je napisao, koncipirao i za čiji je nastanak sa svojim suradnicima i studentima odradio veliki, dugotrajni terenski rad, označili su prekretnicu u jezičnoj geografiji Istre, donoseći opsežan i bogat korpus idioma, rečeno je u četvrtak na predstavljanju ove knjige na Filozofskom fakultetu - Odsjeku za talijanistiku. Urednice knjige koje su predstavile to djelo bile su prof. dr. sc. Sandra Tamaro Pogorilić, koja se javila online, izv. prof. dr. sc. Eliana Moscarda Mirković i izv. prof. dr. sc. Nada Poropat Jeletić, sve s ovoga Odsjeka, a o knjizi je govorila i doc. dr. sc. Isabella Matticchio (Sveučilište u Rijeci).

(Snimila Vanesa Begić)

- Zbornik donosi niz filoloških radova koji se uklapaju u širu raspravu o složenoj interakciji jezika, kultura, identiteta i književnosti na području hrvatske, talijanske i slovenske Istre. Ovi prilozi, iako raznoliki, međusobno se nadopunjuju, tvoreći koherentnu cjelinu isprepletenih tema. Poput niti fine filigrane, radovi istražuju teme koje se preklapaju i konvergiraju, stvarajući mrežu analiza koja ne samo da obuhvaća složenost jezičnih i kulturnih dinamika Istre, nego se proteže i izvan regionalnih granica, kazala je Matticchio ističući da je zbornik strukturiran u dvije glavne tematske cjeline.

- Prva cjelina obuhvaća jedanaest radova posvećenih proučavanju jezika, usko povezanih s istraživačkim područjima koja su obilježila rad Gorana Filipija. Prvi dio započinje dvama radovima posvećenima samom istraživaču, koji prate njegove glavne doprinose filologiji. Sljedeći prilozi obrađuju širok raspon tema: od analize istarske dijalektologije, promatrane dijakronijski i sinkronijski, preko istraživanja povijesne onomastike Rovinja, do proučavanja etimologije omanizama zajedničkih hrvatskom i slovenskom jeziku, pa sve do leksičke analize dijalektalnih riječi zajedničkih svim istarskim jezičnim varijetetima. Posebna se pažnja posvećuje i pomorskom leksiku venecijanskog podrijetla, s naglaskom na metafore preuzete iz životinjskog svijeta, kazala je Matticchio.

- Drugi dio zbornika donosi raznolik korpus od sedam kritičkih radova koji, kroz širok kronološki raspon, obuhvaćaju različite aspekte talijanske književnosti. Raspon ide od renesansnih tekstova do 20. stoljeća, uz razmatranje ključnih razdoblja poput Risorgimenta i književnosti 19. stoljeća. Posebna se pozornost posvećuje i književnosti istarsko-kvarnerskog i dalmatinskog područja, navela je Moscarda Mirković.

Sandra Tamaro osvrnula se na rad ovoga akademika na pulskom najprije Pedagoškom, potom Filozofskom fakultetu, te kako je bio ključna figura za osnivanje dvopredmetne talijanistike, ističući i da su mnogi njegovi nekadašnji studenti postali potom i djelatnici toga fakulteta. Govoreći o njegovom doprinosu istarskoj filologiji, osvrće se na Filipijev znanstveni rad, s posebnim naglaskom na njegova etimološka istraživanja. Autorica ističe utjecaj Vojmira Vinje i Augusta Kovačeca na oblikovanje njegovih istraživačkih interesa te navodi niz njegovih studija o pomorskom leksiku, ornitonimima, istrorumunjskom leksiku i njegovoj stratifikaciji.

Daljnji radovi obrađuju teme poput jezične evolucije istriotskih govora, leksičkih tipova zajedničkih svim istarskim dijalektima, starijih romanizama u hrvatskom i slovenskom, kao i važnosti suradnje u izradi dijalektnih rječnika. Posebno se naglašava problem ugroženosti manjinskih jezika, pri čemu se istriotski ističe kao jezik u opasnosti od izumiranja, o čemu svjedoče i UNESCO-va upozorenja.

Tu su i radovi posvećeni suvremenoj književnosti riječkog i istarsko-kvarnerskog prostora, koji ističu susret između tradicije i inovacije te važnost identitetskih i memorijskih tema.

Monografija je, kako je istaknula Jeletić Poropat, puno više od hommagea znanstveniku: ona je vrijedan mozaik priloga koji pružaju bogatu i slojevitu sliku jezičnih, književnih i kulturnih dinamika Istre i okolnih te širih područja. Raznolikost tema potiče na promišljanje o važnosti očuvanja manjinskih jezika i kulturnih identiteta, naglašavajući kako znanstveno istraživanje može služiti ne samo spoznaji, nego i njihovoj zaštiti u sve globaliziranijem svijetu.

- Glas Gorana Filipija, kroz ove radove, nastavlja poticati kolektivni napor u očuvanju jezika, kultura i priča koje zaslužuju biti sačuvane od zaborava, zaključile su urednice.

Radove potpisuju Vincezo Orioles, Sandra Tamaro, Alberto Giudici i Barbara Buršić Giudici, Suzana Todorović, Agata Šega, Sandro Cergna, Eliana Moscarda Mirković i Nada Poropat Jeletić, Valter i Maja Milovan, Nina Spicijarić Paškvan, Maja Bezić i Snježana Bralić, Paolo Trani, Riccardo Bruscagli, Gianna Mazzieri-Sanković, Corinna Gerbaz Giuliano, Francesca Bianco, Martina Damiani, Katarina Dalmatin i Ana Bukvić.

Urednice su izrekle riječi zahvale svim autorima teksta, Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Talijanskoj uniji, tršćanskom Narodnom sveučilištu i Ministarstvu vanjskih poslova Italije.

Povezane vijesti

• Akademik Goran Filipi proglašen osobom godine za znanstvena istraživanja
• HOMMAGE VODNJANSKOJ PJESNIKINJI Poezija Adelije Biasiol oduvijek bila bliska ljudskoj duši
• Knjiga "Ikavski zemljopis" Ivana Lovrenovića posvećena prosvjetitelju Jukiću