VELIKO PRIZNANJE ZA PROFESORA PULSKOG SVEUČILIŠTA JURJA DOBRILE

Akademik Goran Filipi proglašen osobom godine za znanstvena istraživanja


Profesora pulskog Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile, akademika Gorana Filipija, Udruga za rumunjski istok iz Kišnjeva u Moldaviji proglasila je osobom godine te mu dodijelila "Diploma de excelenta 2017" za istraživanje istrorumunjskog i objavljivanje "Istrorumunjskog lingvističkog atlasa".

Premda je Filozofski fakultet poslao vijest da je akademik Filipi postao osoba godine u Rumunjskoj za proučavanje istrorumunjskog, a što smo mi i objavili, akademik Filipi je istaknuo da je to u biti priznanje Udruge za rumunjski istok iz Kišnjeva u Moldaviji.

Priznanja je dobilo stotinjak znanstvenika i javnih osoba u raznim kategorijama istraživačkoga rada i djelovanja, a akademik Filipi je nagrađen za rad na očuvanju istrorumunjskog.

Malo govornika

Istrorumunjski je jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori manji broj ljudi, odnosno Ćiribiraca. Goran Filipi se bavi proučavanjem istriotskog i istrorumunjskog dijalekta, govora koji imaju maleni broj govornika, a osim terenskog rada na tom polju, uredio je i lingvističke atlase tih govora.

Dakako, ova je nagrada veliko priznanje za trud i rad Gorana Filipija na tom polju, koji, kako saznajemo, i dalje je aktivan na brojnim znanstvenim poljima.

Filipi, rođen 1954. u Zadru, diplomirao je talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru. Kako je odrastao i školovao se u Izoli, od djetinjstva je aktivan trojezični govornik (hrvatski, slovenski, talijanski). Godine 1985. magistrirao je u Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku (smjer romanska lingvistika, u organizaciji i izvedbi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a 1991. je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Katedri za talijanski jezik Filozofskoga fakulteta u Puli radi od 1985. (kao redovni profesor od 1998., u trajnom zvanju od 2005.), a na Fakultetu je obavljao različite dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa, pa tako u dva mandata i dužnost dekana.

Romanski idiomi

Niz godina predavao je talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, te kao gostujući profesor, talijanističke i lingvističke kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru. Povremeno kao gostujući profesor predaje na Sveučilištu u Udinama. Gostovao je i na drugim inozemnim sveučilištima (Padova, Bologna, Klagenfurt).

U znanstvenoistraživačkom radu bavi se ponajprije proučavanjem romanskih idioma na tlu Hrvatske (posebno Istre: istromletački, istroromanski, istrorumunjski) te romansko-slavenskim jezičnim dodirima i prožimanjima (posebno u Dalmaciji i Istri).

Istrorumunjski lingvistički atlas objavio je 2002. godine, a Hrvatsko-rumunjski rječnik s Florin Ionilom 2001. godine. Prošle je godine objavio djelo Istrorumunjske etimologije. "Knjiga 6: eleonimi; ampelonimi". Termin eleonimi odnosi se na masline, a ampelonimi na vinovu lozu. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter