Profesora pulskog Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile, akademika Gorana Filipija, Udruga za rumunjski istok iz Kišnjeva u Moldaviji proglasila je osobom godine te mu dodijelila "Diploma de excelenta 2017" za istraživanje istrorumunjskog i objavljivanje "Istrorumunjskog lingvističkog atlasa".
Premda je Filozofski fakultet poslao vijest da je akademik Filipi postao osoba godine u Rumunjskoj za proučavanje istrorumunjskog, a što smo mi i objavili, akademik Filipi je istaknuo da je to u biti priznanje Udruge za rumunjski istok iz Kišnjeva u Moldaviji.
Priznanja je dobilo stotinjak znanstvenika i javnih osoba u raznim kategorijama istraživačkoga rada i djelovanja, a akademik Filipi je nagrađen za rad na očuvanju istrorumunjskog.
Malo govornika
Istrorumunjski je jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori manji broj ljudi, odnosno Ćiribiraca. Goran Filipi se bavi proučavanjem istriotskog i istrorumunjskog dijalekta, govora koji imaju maleni broj govornika, a osim terenskog rada na tom polju, uredio je i lingvističke atlase tih govora.
Dakako, ova je nagrada veliko priznanje za trud i rad Gorana Filipija na tom polju, koji, kako saznajemo, i dalje je aktivan na brojnim znanstvenim poljima.
Filipi, rođen 1954. u Zadru, diplomirao je talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru. Kako je odrastao i školovao se u Izoli, od djetinjstva je aktivan trojezični govornik (hrvatski, slovenski, talijanski). Godine 1985. magistrirao je u Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku (smjer romanska lingvistika, u organizaciji i izvedbi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a 1991. je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Katedri za talijanski jezik Filozofskoga fakulteta u Puli radi od 1985. (kao redovni profesor od 1998., u trajnom zvanju od 2005.), a na Fakultetu je obavljao različite dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa, pa tako u dva mandata i dužnost dekana.
Romanski idiomi
Niz godina predavao je talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, te kao gostujući profesor, talijanističke i lingvističke kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru. Povremeno kao gostujući profesor predaje na Sveučilištu u Udinama. Gostovao je i na drugim inozemnim sveučilištima (Padova, Bologna, Klagenfurt).
U znanstvenoistraživačkom radu bavi se ponajprije proučavanjem romanskih idioma na tlu Hrvatske (posebno Istre: istromletački, istroromanski, istrorumunjski) te romansko-slavenskim jezičnim dodirima i prožimanjima (posebno u Dalmaciji i Istri).
Istrorumunjski lingvistički atlas objavio je 2002. godine, a Hrvatsko-rumunjski rječnik s Florin Ionilom 2001. godine. Prošle je godine objavio djelo Istrorumunjske etimologije. "Knjiga 6: eleonimi; ampelonimi". Termin eleonimi odnosi se na masline, a ampelonimi na vinovu lozu. (V. BEGIĆ)