Vrijedna baština
Roč otkriva slojeve povijesti: Novi dragulj istarskih fresaka izuzetne kvalitete
(SKIMI64 D.O.O.)
Novim draguljem u kruni istarskih fresaka, okarakterizirano je 2021. godine senzacionalno otkriće u ročkoj župnoj crkvi sv. Bartola kada su ispod slojeva žbuke otkriveni dotad nepoznati srednjovjekovni zidni oslici. Tada su pokrenuta opsežna istraživanja, ali i konzervatorsko-restauratorski radovi koji se provode i tijekom ove godine.
U međuvremenu, istraživanjima i dosadašnjim zaštitnim radovima na zidovima otkriveni su prikazi više svetaca među kojima su prepoznati sv. Rok, sv. Nikola, sv. Barbara, sv. Skolastika (?), sv. Ulrik augsburški i franjevački sveci: sv. Ante, sv. Franjo i sv. Klara. Nekoliko fragmentarno sačuvanih scena na južnom zidu i trijumfalnom luku najvjerojatnije prikazuju scene iz života Krista i posljednjeg suda.
Radovi otkrivanja
Na svodu se nalazi 28 oslikanih segmenata svoda i do sada je otkriveno njih šesnaest. Na sedam oslikanih segmenata započeli su radovi otkrivanja. Otkriveni oslikani segmenti svoda prikazuju Krista, Evanđeliste i Apostole te scene u kojoj se nalaze različiti prikazi iz života za sada nepoznatog sveca, vjerojatno titulara crkve, sv. Bartola. Pretpostavlja se da su zidne slike u svetištu crkve rad više slikara bliskih radionici Ivana iz Kastva koji je djelovao krajem 15. stoljeća.
Župna crkva sv. Bartola, sv. Bartolomeja apostola, zaštićeno je kulturno dobro u sklopu kulturno-povijesne cjeline naselja Roč. Smještena je na najvišem platou unutar zidina Roča, a s bratovštinskom crkvom sv. Antuna opata čini jedinstven sklop. Izduljeno poligonalno zaključeno svetište svođeno mrežastim gotičkim svodom datirano je 1492. godine klesanim glagoljskim natpisom koji se nalazi na sjeveroistočnom pročelju. Kasnosrednjovjekovnom korpusu crkve dograđena je sakristija u 16. stoljeću s južne strane svetišta, a sjeverna u 19. stoljeću. Zvonik je spojen s glavnim pročeljem pri gradnji bočnih brodova u 18. stoljeću, a zidovi i strop glavnog broda ukrašeni su 1785. godine raskošnom štukodekoracijom.
Opsežna istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi čija je voditeljica bila Azra Grabčanović Vukosavljević, konzervator-restaurator, iz Odjela za štuko, Službe za nepokretnu baštinu, 2021. godine pokrenuti su na inicijativu nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli, zbog velikih oštećenja štukodekoracije na stropu broda. Radovi su potom 2022. godine prošireni na zidni oslik svetišta pod vodstvom Tonija Šaine, višeg konzervatora-restauratora iz Odsjeka za zidno slikarstvo i mozaik, sjedišta Rijeka, Službe za odjele izvan Zagreba 3.
Istraživanjem je, kazao je Šaina, utvrđeno da su neposredno prije nanošenja mlađeg slikanog sloja, u donjoj zoni zidova svetišta, na bijeloj podlozi naslikani posvetni križevi izvedeni crvenim pigmentom. U istoj su boji linije prema kojima su izvedeni registri mlađeg sloja oslika. Skice slova, lika magarca i florealnih ornamenata pronađene u gornjoj zoni južnog zida izvedene su crnim pigmentom.
- Mlađi sloj zidnih slika odlikuje se izuzetno kvalitetnim prikazima ljudskih figura i arhitekture u različitim prizorima omeđenim dekorativnim okvirima bogatoga kolorita. Na nadvratniku ulaza u južnu sakristiju otkriven je naslikani glagoljski natpis koji je oštećen i prekriven čađom i ostalim nečistoćama koje umanjuju njegovu čitljivost. U donjoj zoni južnog zida na oba slikana sloja pronađeni su urezani glagoljski i latinični grafiti. Nekoliko grafita odnose se na povijesne događaje potvrđene povijesnim izvorima te više potpisa autora i godine nastanka. Zbog tehnološki loše izvedbe žbuke mlađeg slikanog sloja došlo je do odvajanja i otpadanja žbukanih dijelova s oslikom. Oštećenja su zapunjena grubom, fino zaglađenom svijetlosivom žbukom, a oslik je prekriven s više bijelih vapnenih naliča, prenio je Toni Šaina, viši konzervator-restaurator.
Tijekom 2023. godine s južnog zida svetišta uklonjeni su svi naknadni bojeni i žbukani slojevi, a 2024. godine isti su radovi izvedeni na krajnjem zapadnom segmentu svoda omeđenom, također oslikanim kamenim rebrima. Oslik na svodu u potpunosti je sačuvan, a na zidovima su sačuvani fragmenti koji su teško oštećeni "piketanjem" prilikom posljednje značajnije obnove crkve. Veći sačuvani dijelovi mlađeg oslika nađeni su uz vrata stare sakristije, na peterostranim kamenim službama te iznad i na stranicama prozorske niše. Zanimljiv detalj su glinene posude cilindričnog oblika koje su tijekom gradnje ugrađene u zid.
Dokumentacija
U prošloj godini nastavljeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnom osliku u svetištu uz financijsku potporu Grada Buzeta, Istarske županije i Ministarstva kulture i medija koje je značajno povećalo sredstva za nastavak radova. Radovi su započeli izradom dokumentacije zatečenog stanja zidnih slika. Nakon toga demontirane su, premještene i zaštićene oltarna pala i korske klupe, a tabernakul i predela su zaštićeni izradom drvene konstrukcije. Montirana je prostorna skela s platoom koja je prilagođena potrebama konzervatorsko-restauratorskih radova na svodu i zidovima svetišta. Na zidovima i svodu svetišta nastavilo se s konzervatorsko-restauratorskim radovima na zidnom osliku koji se sastoje od stanjivanja i uklanjanja naknadih bojanih i žbukanih slojeva. Tijekom otkrivanja izvornog oslika izvode se i radovi nužnog konzerviranja na mjestima oštećenja radi sprečavanja njegove daljnje degradacije. U sklopu tih radova izvedene su probe čišćenja recentnih bojanih slojeva.
U tijeku radovi na svodu
U sklopu ovogodišnjih zahvata, na svodu su u tijeku radovi otkrivanja preostalih šest neotkrivenih svodnih polja i sedam svodnih polja na kojima su započeti radovi otkrivanja tijekom istraživanja i radova u protekle tri godine. Izvest će se otkrivanje zidnog oslika na sjevernom, sjeveroistočnom, istočnom i jugoistočnom zidu svetišta. Nakon otkrivanja oslika u narednim godinama potrebno je izvesti radove dočišćavanja i konsolidacije te radove na završnoj prezentaciji zidnog oslika.
Srednjovjekovni zidni oslici otkriveni prije pet godina ispod slojeva žbuke smatraju se vrlo značajnim otkrićem jer nema puno takvih oslikanih svetišta, u Istri ih je tek nekoliko, jedno je u Pazinu, drugo u Lovranu. Ročka župna crkva ima nekoliko faza, a oslik je jedna od najranijih faza.
Do ovog vrijednog otkrića moguće ne bi došlo da nije bilo poticaja župnika i župljana Roča koji su iskazali želju da se crkva iznutra ofarba i da se izvrše manji popravci. Pregledom stanja crkve, te uz pomoć Grada Buzeta i Matije Nežića, predsjednika gradskog Povjerenstva za zaštitu spomenika kulture, koji su se uključili u projekt od samog početka, konzervatorica Nataša Nefat zaključila da je potreban opsežniji projekt obnove, odnosno pažljiviji restauratorsko - konzervatorski pristup, zaintrigirana činjenicom da Branko Fučić o gotičkom svetištu crkve nije donio nikakve informacije.
Osigurana sredstva
Od 2021. godine, za istraživanje i konzervatorsko-restauratorske radove na zidnom osliku u svetištu ročke crkve, Grad Buzet i Istarska županija, županijski odjel za kulturu i zavičajnost, osigurali su oko 46.000 eura, od toga Istarska županija oko 27.900 eura, a preostalo Grad Buzet. Prošle i ove godine Ministarstvo kulture i medija za te je namjene osiguralo 87.000 eura.
Za obnovu štukature u ročkoj crkvi, do sada je izdvojeno 184.073 eura, većinom sredstava resornog ministarstva dok je Grad Buzet izdvojio 5.308 eura. U ovoj godini za obnovu štukature planirano je 40.000 eura, također sredstava Ministarstva kulture i medija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
