U prostorijama Zajednice Talijana "Giuseppina Martinuzzi" u Labinu otvorena je intrigantna izložba o najpoznatijoj pomorskoj tragediji moderne povijesti, koja i nakon 114 godina fascinira svijet. Izložba s predavanjima donijela je nevjerojatne priče o trideset hrvatskih putnika s Titanica, ali i o osamdeset i četiri hrabra hrvatska člana posade Carpathije koji su sudjelovali u povijesnom spašavanju preživjelih.

Puni parter i galerija u Circolu (Snimio Branko Biočić)

Kako je istaknuo na otvaranju labinski gradonačelnik Donald Blašković, ova izložba ima i snažan lokalni pečat jer je među posadom Carpathije, koja je pritekla u pomoć unesrećenima, bilo i tridesetak pomoraca s područja Labinštine, čija imena i hrabrost zaslužuju biti otrgnuti zaboravu.

Pomorci RMS Carpathia s Labinštine (Snimio Branko Biočić)

Prostor labinskog Malog kazališta (Circolo) bio je prepun znatiželjne publike, kako u parteru tako i u galeriji, te je u petak navečer postao središte dirljivog povijesnog sjećanja na jednu od najvećih pomorskih tragedija, ali i najplemenitijih akcija spašavanja u povijesti. Cijela izložba posvećena je sudbini Titanica i herojskom podvigu broda Carpathia, čime je odana počast "nepotopivom divu" nestalom u ledu, ali i ljudskosti koja je nadvladala tamu te kobne noći 1912. godine.

Program je nadahnuto moderirao Daniel Mohorović, potomak člana posade Carpathije, čime je cijeli događaj dobio dodatnu osobnu i emotivnu notu. O fascinantnoj povijesti dvaju brodova i projektu budućeg spomenika Carpathiji u Rijeci govorio je Slobodan Novković, jedini hrvatski titanikolog.

Slobodan Novković, titanikolog (Snimio Branko Biočić)

– Ova izložba organizirana je prije dva tjedna i u Rijeci, ali u Labinu ima poseban značaj. U tom događaju, 15. travnja 1912., kada je Titanik nakon trosatne agonije potonuo u ranim jutarnjim satima u sjevernom Atlantskom oceanu, sudjelovalo je 84 člana posade broda Carpathia, koji je pritekao u pomoć spašavanju putnika, među kojima i tridesetak pomoraca s Labinštine. O Titaniku se sve zna, ali ne i o Carpathiji, koja je gurnuta u drugi plan. Upravo na današnji dan, 3. travnja, prije 114 godina Titanik je iz brodogradilišta u Belfastu stigao u Southampton, svoju izlaznu luku, s epitetom najmodernijeg i nepotopivog broda koji je ukrcao najbogatije putnike. O Carpathiji nikada nije snimljen igrani ni dokumentarni film, ali mi ćemo sada to promijeniti – u pripremi je snimanje oba filma, a u Luci Rijeka postavit će se spomenik Carpathiji i njezinoj posadi, za što je već dobivena građevinska dozvola. Na taj se način Carpathija vraća kući, u Rijeku i Labin – rekao je Novković, istaknuvši da je u planu i zaroniti do olupine broda.

Dr. sc. povijesti Dijana Muškardin približila je publici sudbine Labinjana koji su činili najveći dio od 84 Hrvata na Carpathiji. Za samu realizaciju i organizaciju izložbe zaslužni su Fabio Juričić i Daniel Mohorović, obojica potomci sudionika tih događaja. Juričić je u svom obraćanju posebno istaknuo inicijativu da se u Labinu postavi spomen-ploča labinskim članovima posade Carpathije, kojih je bilo tridesetak od ukupno osamdeset i četiri Hrvata na tom "brodu spasa".

Prof. Daniel Mohorović, moderator i suorganizator izložbe (Snimio Branko Biočić)

Izložba je podijeljena u tri dojmljive cjeline. Prvi dio posvećen je sudbinama Titanica i Carpathije, a u njemu se posebno izdvajaju umjetnička djela Nevenka Žunića, njegova ulja na platnu te impresivna maketa samog Titanica. Drugi dio izložbe, koji je pripremila profesorica Dijana Muškardin, posvećen je Labinjanima s Carpathije, a ovaj dio postava uključuje i dragocjene predmete poput originalnih brončanih medalja za hrabrost i porculanskog tanjura s Carpathije.

Dr. sc. Dijana Muškardin (Snimio Branko Biočić)

Treći dio detaljnije prati sudbinu Titanica kroz rijetke i vrijedne artefakte. Posjetitelji mogu vidjeti posljednje pismo hrvatskog iseljenika Ivana Stankovića, komadić ugljena izvađen s olupine Titanica s dubine od tri tisuće osamsto metara te fragment brodske opreme sestrinskog broda Olympic.

Realizaciju izložbe omogućila je Zajednica Talijana "Giuseppina Martinuzzi", a organizatori su zahvalili na pomoći i Gradu Labinu, Turističkoj zajednici Grada Labina i labinskom Narodnom muzeju.

Ova večer u Malom kazalištu bila je dirljiv podsjetnik na hrabrost pomoraca Labinštine koja ne blijedi ni nakon više od stoljeća. Izložba ostaje otvorena do 16. travnja.

Povezane vijesti

• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Nedogledi - preko krajnjih granica
• "Studija za Gubilište" Matije Debeljuha i "Gledanje boja" Marcusa Pericinia