(Snimila Vanesa Begić)
Zbornik radova posvećen Sanji Roić, književnici i znanstvenici rodom Puljanki gdje je polazila osnovnu te prvi razred srednje škole, a u povodu znanstvenog skupa održanog prije dvije godine, predstavljen je u petak na Filozofskom fakultetu pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, gdje su o autorici i njezinom djelovanju govorile izv. prof. dr. sc Katja Radoš Perković sa zagrebačke talijanistike i izv. prof. dr. sc. Eliana Moscarda Mirković s pulske talijanistike.
Zbornik je naslovljen "Tra le due sponde dell'Adriatico: culture, storie e contatti. Studi in onore di Sanja Roić" (Među dvjema jadranskim obalama: kulture, povijest i kontakti. Studije posvećene Sanji Roić), a čije su urednice i priređivačice, uz Radoš Perković i Maria Rita Leto, Etami Borjan i Tatjana Peruško.
Radoš Perković je kazala da joj je bila čast biti učenica Sanje Roić od koje je puno naučila, s kojom je poslije godinama radila na talijanistici zagrebačkog Filozofskog fakulteta te da i dalje surađuju. Ovim zbornikom mnoštvo je autora dalo svoj prilog predstavljanju raznih aspekata djelovanja Sanje Roić.
Potom je Katja Radoš Perković pročitala recenziju ove knjige Davora Dukića, gdje, između ostalih ističe: "Književnoznanstveni opus Sanje Roić obuhvaća prijevode i književnopovijesne studije o tekstovima i piscima koji se ne uklapaju u ustaljenu predodžbu o nacionalnoj književnosti. Za takve autore Sanja Roić rabi termin stranci, riječ prisutnu u svakodnevnom prirodnom jeziku, ovdje međutim podignutu na razinu analitičkog koncepta koji podrazumijeva različita ostvarenja binarnog, višestrukog, hibridnog geokulturnog identiteta. Inspiraciju za svoj koncept ona nalazi u pojmu 'straniero nella sua patria' Giambattiste Vica. Zanimljivo je kako Sanja Roić karakterizira more kao s jedne strane propusnu prirodnu granicu, a s druge, za razliku od kopnenih, kao granicu otpornu na povijesne promjene/premještanja".
- Sanjina istraživačko-politička korektnost koja vodi računa o preciznom i osjetljivom identificiranju kulturnih identiteta na istočnojadranskom i južnoslavenskom prostoru, pridonijela je i širem slavističkom karakteru njezina feschrifta pa su se osim priloga koji tematiziraju hrvatsko-srpska prožimanja u mediteranskom kontekstu, našle i dvije montenegrističke i jedna makedonistička rasprava, misao je Dukića koju je pročitala Radoš Perković.
Eliana Moscarda Mirković navela je da priloge potpisuju Jurgen Trabant, Morana Čale, Persida Lazarević Di Giacomo, Olivera Popović, Vesna Kilibarda, Maike Albath, Ljiljana Banjanin, Nedjeljka Balić-Nižić i Živko Nižić, Marija Mitrović, Svetlana Šeatović, Marijan Bobinac, Gianna Mazzieri-Sanković, Valnea Delbianco, Maria Rita Leto, Anastasija Gjurčinova, Ginevra Pugliese, Iva Grgić Maroević, Neven Ušumović, uz bibliografiju koju potpisuju Marijana Mišetić i Nevia Raos.
Sanja Roić bila je iznimno ganuta, kako sveskom, tako i prezentacijom, a za Pulu je kazala da je grad odredio njezin životni put i da ima lijepe i važne uspomene. Sjetila se i svojih profesora, kao i interesa za proučavanjem i spajanjem putem studija dviju jadranskih obala te izrazila je zadovoljstvo činjenicom da njezine kolege, ali i mladi znanstvenici nastavljaju tim putem.
Radoš Perković spomenula je da je namjerno za naslovnicu odabrana fotografija Arene, djelo Igora Zirojevića, za predstaviti autoričin zavičaj.