Dani hrvatske knjige
Akademik Josip Bratulić dobitnik nagrade "Judita"
(Snimio Davor Kovačević)
Na nedavno održanom Danu hrvatske knjige dodijeljene su nagrade "Judita", "Davidias" i "Slavić".
Dobitnik nagrade "Judita" za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini je akademik Josip Bratulić, za knjigu "Predavanja o hrvatskoj Bibliji kroz stoljeća" (Hrvatska sveučilišna naklada – Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, 2025.).
- Bratulićeva "Predavanja o hrvatskoj Bibliji kroz stoljeća" zapravo je summa višedesetljetnih i pomnih autorovih istraživanja Biblije koja je, s druge strane summa i ishodište zapadne kršćanske civilizacije, o čemu svjedoči i ova knjiga, ali i znanstveni opus akademika Josipa Bratulića. Kako i u naslovu stoji, riječ je o "hrvatskoj Bibliji" odnosno višestoljetnim naporima prevoditelja različitih razdoblja kako bi Bibliju podastrli čitateljima tijekom hrvatske kulturne povijesti. Bratulić u ovoj knjizi kodikološki i književnopovijesno tumači biblijsku hrvatsku tradiciju, donosi predgovore hrvatskim lekcionarima i izdanjima Biblije te sustavno opisuje biblijske knjige Staroga i Novoga zavjeta s osvrtom na sačuvane hrvatskoglagoljične zapise kao i na sljedeće prijevode ili preradbe u novijim i suvremenim djelima hrvatskih književnika, a dodaje i iscrpan popis korištene literature.
Kad je riječ o djelu Josipa Bratulića, možda je ključna riječ iz naslova "predavanja". Ta se riječ može tumačiti i kao predavanje, nasljedovanje različitih inačica biblijskih tekstova naraštajima koji će je čitati i čuvati čak i u najskromnijim obiteljskim knjižnicama, možda kao i jedinu knjigu u koju će se upisivati obiteljska povijest. S druge strane, "predavanja" iz naslova, ujedinjuju brojne slušatelje Bratulićevih predavanja na fakultetima, znanstvenim skupovima i književnim susretima (…), ali i u njegovim nebrojenim radijskim, televizijskim i svim drugim više ili manje formalnim nastupima i iskoracima. Bratulić je marno i strpljivo, s nesvakidašnjom akribijom, kako je samo najboljim znanstvenicima svojstveno, prikupljao mnoge podatke i informacije, a potom ih je, što je još važnije, nesebično dijelio, u svim navedenim i nenavedenim prigodama, predavajući ih javnosti na buduće analize i tumačenje. Autorovo znanje i uvidi u tematiku, neovisno o kojoj god prigodi da je riječ, desetljećima se dijelilo s nadom da će se umnožiti i povećati, prenijeti na nove naraštaje i potaknuti čitateljski i istraživački interes još većeg broja osoba, a to se i postiglo, naveden je u priopćenju o nagradi koje potpisuje povjerenstvo u sastavu dr. sc. Lucija Ljubić, dr. sc. Cvijeta Pavlović i dr. sc. Dubravka Brezak Stamać.
Rodom iz Svetog Petra u Šumi, Bratulić se tijekom svoga znanstvenog i stručnog rada kontinuirano bavio istarskom kulturnom prošlošću, a s kiparom Želimirom Janšeom osmislio je park skulptura Aleja glagoljaša postavljen prije pedesetak godina između Roča i Huma.
Josip Bratulić bio je dugogodišnji profesor starije hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti. U dva mandata bio je i predsjednik Matice hrvatske (1996. – 2002.).
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
