ZVONKO MAKOVIĆ
Poznati povjesničar umjetnosti održao zanimljivo predavanje: Od spomenika Marxu i Engelsu do Bala na vodi
(Snimila Vanesa Begić)
- Hrvatsku kulturnu scenu na samom početku 1950-ih obilježavaju brojne polemike koje su uslijedile nakon nekoliko izložbi, natječaja i manifesta iz čega se jasno otkrivalo da se šire pukotine u naoko monolitnom tkivu socijalističkog realizma. Kazao je to, između ostalog ugledni povjesničar umjetnosti i pjesnik, prof. dr. Zvonko Maković na petom susretu "Zbirka narodu!" u Galeriji Antun Motika.
Nakon pozdravnih riječi gradske pročelnice za kulturu i civilno društvo Paole Orlić, kojoj je Maković bio profesor, ovaj je povjesničar umjetnosti poveo nazočne na zanimljivo putovanje kroz umjetnost i razne umjetničke aspekte tijekom godina.
Kazao je da se tu osjeća kao kod kuće, puno vremena provodi u Vrsaru, a okružen Motikinim djelima bio je posebno inspiriran. Spomenuo je u svome izlaganju Grgu Gamulina i Rudija Supeka, te razne polemike vezane uz Motiku.
Bilo je govora i o manifestu grupe EXAT-51, koji je obznanjen 7. prosinca 1951., a bio je to najradikalniji iskorak u područje novoga zbog afirmiranja apstraktne umjetnosti i uspostavljanju novih odnosa između slikarstva, skulpture, arhitekture i primijenjene umjetnosti.
Također, kroz cijelo predavanje naglašeno je da povjesničari umjetnosti, odnosno likovni kritičari kada predstavljaju umjetničke teme ili otvaraju izložbe, trebaju govoriti razumljivim jezikom, da publika može shvatiti bit umjetnosti.
Govorio je i o spomenicima u poslijeratnom razdoblju, osvrnuvši se posebno na spomenik Marxu i Engelsu u Beogradu, djelo Vojina Bakića, koji je 1953. godine odbijen, u komisiji su bili Milan Bogdanović, Miroslav Krleža i Josip Vidmar, a kao razlog odbijanja navedeno je "da su likovi bez ikakve karakterizacije psiholoških elemanata, to su dva manequina od kojih sjedeći lik djeluje groteskno".
Izložbe "Arhajski nadrealizam" Antuna Motike iz 1952. i "Doživljaj Amerike" Ede Murtića iz 1953. kritika će napadati zbog apstrakcije koje u djelima s obje izložbe i nije bilo, a upravo kroz Motikina djela (raz)otkrivala su se slaba mjesta tih ne baš lakih vremena.
Uz sve to iznio je i razne komparativne primjere vezane uz umjetnost poznatih europskih i svjetskih autora, ali i kako su razne stvari više ili manje "nametnute" djelovale na percepciju lijepog i umjetnosti. Naveo je kako je u bivšoj državi najgledaniji film bio "Bal na vodi" s Esther Williams, što je predstavljalo nešto posve drukčije od onoga na što ljudi u ovim prostorima do tada bili naučeni i promijenilo je neke "percepcije".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
