U sastavu predavanja iz ciklusa "Zbirka narodu" u Galeriji Motika na drugom katu Istarskog narodnog kazališta - gradskog kazališta Pula povjesničarka umjetnosti Branka Benčić, inače ravnateljica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka te dugogodišnja suradnica gradske Zbirke umjetnina i Gradske galerije Pula predstavila je publici temu "Antun Motika i nasljeđe eksperimenta".

Kazala je da se o toj temi među širom publikom ne zna puno te da joj je uvijek posebno drago baviti se Motikom i vraćati ga Puli. Prisjetila se i velike studijske izložbe kojom je Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci (MMSU) 2017. godine predstavio izbor iz opusa Antuna Motike koji se razvija oko različitih vizualnih istraživanja, usmjeravajući interes na produkciju fotokolaža, eksperimente, svjetlo...

Posebno se osvrnula na činjenicu da je njegova umjetnička produkcija vrlo bogata i specifična te da treba uvijek sagledati njegov opus iz perspektive što Motika nama znači danas.

- Puno je manje u javnosti poznat njegov eksperimentalni opus, a on je tu kreirao sjajne i vrlo zanimljive radove, koji zahtijevaju studije i analize da bi bili predstavljeni na najbolji mogući način, kazala je i prisjetila se i projekata koje je realizirala u suradnji sa Zbirkom umjetnina Grada Pule – Zbirkom Antun Motika i Gradskom galerijom Pula, gdje je i započela seriju izložbi - dijaloga Antun Motika u suvremenom kontekstu (Antun Motika i Davor Sanvincenti), gostovanja radova iz pulske Zbirke u Galeriji Prica u Samoboru 2010. godine i izložbe Fotokolaži u Galeriji Waldinger – Gradske galerije Osijek 2016. godine, kao i kustoskih koncepcija međunarodnih skupnih izložbi. Raspon medija i postupaka polazi od apstraktnih geometriziranih kolaža, zatim fotokolaža kao medijskog izraza aproprijacije i citata ilustrirane građe iz novina i magazina, neočekivanog spajanja nespojivog, modernističke kompozicije 50-ih pod utjecajem kasnog Matissea, zatim radova koji korespondiraju s automatskim pismom nadrealizma, do istraživanja svjetla, mobilnih refleksija i projekcija koje možemo dovesti u vezu s pojavama kinetičke umjetnosti, parafilma i dematerijalizacije umjetničkog djela, navela je.

Osvrnula se i na način kako je Motika eksperimentirao, te Salona 54 koji je ukazivao na taj kontinuitet, a govorio je i o fotokolažima koji je istraživao kao sasvim poseban izraz.

Zanimao ga je i svemir, stvarao je svoje svjetove, moglo se saznati, navela je i kako je stavljao u projektor različite predmete te proučavao ih dubinski, detaljno, sve ga je to jako zanimalo, a prvi eksperimenti su iz ranih četrdesetih godina prošloga stoljeća.

Nazočne je pozdravila pulska pročelnica za kulturu i civilno društvo Paola Orlić, a zainteresirana je publika postavljala brojna pitanja o prezentaciji Motikinih djela, i o raznim mogućnostima očuvanja i predstavljanja njegovih djela. Orlić je kao kuriozitet navela da ga je Slavko Kopač naslijedio u Mostaru gdje je predavao umjetnost, pa da se rodila i krilatica "od Motike do Kopača", a uz riječi pohvale za sugrađane, supružnike Floričić koji su otkupili Kopačeva djela i koja ih namjeravaju u budućnosti prezentirati javnosti, kazala je da se nada da će i Motika u jednoj budućnosti isto imati mogućnost da bude "vidljiviji" među širom publikom.

Povezane vijesti

• Zvonko Maković: "Dobri likovni kritičari ne iskazuju svoja stajališta i svoje znanje nerazumljivim izrazima"
• Poznati povjesničar umjetnosti održao zanimljivo predavanje: Od spomenika Marxu i Engelsu do Bala na vodi
• U INK-u susret o Antunu Motiki i njegovim eksperimentima, gostuje ravnateljica riječkog MMSU-a