Sofija Cingula, Zoran Juranić, Laura Mjeda Čuperjani i Marieta Djaković (Snimila Vanesa Begić)
Muzička akademija Sveučilišta Jurja Dobrile organizirala je predstavljanje hrvatskog izdanja prijevoda knjige "Istarska svadba - Vodič kroz operu 'Istarska svadba'", koje je održano u Spomen sobi Slavka Zlatića.
Izdanje su predstavili recenzenti, prof. art. Zoran Juranić, akademik i izv. prof. mr. art. Sofija Cingula, prof. art. Laura Čuperjani - urednica te dekanica Muzičke akademije u Puli, prof. Marieta Djaković - urednica i prevoditeljica ovoga djela uz sestru Kristinu Djaković.
Kako su rekle Čuperjani i Djaković u povodu 170. obljetnice rođenja Smareglie i 130. godišnjice "Istarske svadbe", krenule su prevesti ovo djelo s tekstovima znamenitih autora, muzikologa i estetičara glazbe Richarda Wallascheka, književnika Felixa Falzarija, skladatelja, dirigenta i muzikologa Huga Tomicicha i muzikologa Maxa Dietza, a izvorne je tekstove na njemačkom objavio Carlo Schmidl u Trstu 1908. godine. Riječ je o prijevodu knjige s njemačkog na hrvatski s izvornikom.
Izlagači su kazali da su Smaregliu cijenili znameniti skladatelji poput Johannesa Brahmsa i Richarda Straussa.
- Sposobnost da stvori sintezu njemačke i talijanske operne tradicije a pritom uključi i slavenske elemente, dala je njegovim djelima univerzalnu privlačnost. Majka mu je bila iz Ike, pa je tu prisutna i ta slavenska komponenta, uz njemačku i talijansku. Ovo je djelo iznimno važno u sastavu šireg procesa revalorizacije njegova stvaralaštva. U Italiji je godinama, uz neke određene bljeskove, bio skoro pa nepoznat. "Istarska svadba" po mnogočemu je njegovo iznimno djelo, koja zaslužuje imati svoje mjesto uz najpoznatije svjetske opere. Njemački su se autori u ovoj knjizi jako povoljno izrazili o Smaregli, tako da je dobro da imamo uz hrvatski prijevod i njemački original, da se ne misli da smo nešto uljepšali. On je do kraja života stalno dorađivao svoje partiture, imao je nevjerojatnu koncentraciju, kazao je Juranić.
Sofija Cingula rekla je da, kada je krenula pjevati Smaregline arije, dugo je morala slušati samo svoj glas i da joj je drago da tome više nije tako i da sve više glazbenika teži revalorizaciji i predstavljanju Smareglina stvaralaštva na više načina.
Max Dietz u glazbenoj kritici o "Istarskoj svadbi" navodi: "produhovljenost je prava riječ za opisivanje Smareglina stila. Njegovo stvaralaštvo odiše unutarnjom umjetnošću. Može se reći da je Smareglia ostvario i obistinio Aristotelovu misao o glazbi kao 'najetičnijoj od svih umjetnosti'.
- Inačice tekstova na njemačkom jeziku odabrane su jer vjerno odražavaju duh i dah svog vremena te duboko poštovanje prema umjetnosti. Ovi tekstovi otkrivaju doživljaj Smareglie i njegovog djela početkom 20. stoljeća te nude uvid u kulturne, estetske i znanstvene rasprave toga razdoblja. Ovim prijevodom želimo približiti ta autentična svjedočanstva novoj publici, kazala je prevoditeljica Marieta Djaković.
Urednice i prevoditeljice zahvalne su Aniti Flego Sponza, Društvu Smaregliana, Gradu Puli, Sveučilišnoj knjižnici i Sveučilištu Jurja Dobrile.
Lektorica knjige je Dobrila Arambašić-Kopal, a oblikovanje i grafičku obradu potpisuje Robert Stanojević iz Ureda za izdavačku djelatnost pulskog Sveučilišta.
U glazbenom dijelu programa sudjelovale su Margareta Klobučar - sopranistica, Sofija Cingula - mezzosopranistica uz klavirsku pratnju Veronike Ravlić.