(Snimila Vanesa Begić)
Vrlo zanimljivo i nadahnuto bilo je predavanje naslovljeno "Antonio Smareglia i Istarska svadba 130 godina nakon", akademika Zorana Juranića (člana Predsjedništva i osnivača Društva Smaregliana) održano u povodu rođendana čuvenog maestra rođenog u Puli, koje je upriličeno u utorak navečer u dvorani Slavka Zlatića u ex zgradi Filozofskog fakulteta.
Kako je rekla Gorka Ostojić Cvajner, poznata pulska povjesničarka umjetnosti, u ime Društva Smaregliana "kada govorimo o Zoranu Juraniću, moramo se nadalje prisjetiti da je 1994. godine, u tijeku Domovinskog rata, u Puli gostovala najpoznatija Smareglina opera "Istarska svadba" u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek pod ravnanjem maestra Zorana Juranića, što je bila iznimna stvar za Pulu, kazala je Ostojić Cvajner, koja je tada bila ravnateljica INK-a, a danas je dopredsjednica Društva Smaregliana.
- S ponosom se sjećam tih dana, kada je taj veliki ansambl boravio u Puli, u Histriji te nastupao u INK-u. Pula je tada bila poput oaze, u Osijeku su padale bombe. Mogu reći da je "Istarska svadba" najistarskija od svih opera, ne samo velikog maestra, nego općenito, tu ima najviše Istre. Postoji, doduše nekoliko opera posvećeno Istri. Nikola Strmić je svoju operu gdje je govora o Istri skladao 1861. godine, a izvedena je u Zadru, potom je tu brazilski autor Antonio Carlos Gomez, koji je kreirao "Foscu".
Tu je i Natko Devčić s "Labinskom vješticom" iz 1957. godine, kao i Tihomil Vidošić i "Stari mladić", što je komična opera. No, nad svima njima blista "Istarska svadba". Smareglia je bio izuzetan autor, prisjetimo se početaka i studentskog rada, opere "Caccia lontana", a s operom "Il Vassallo di Szigeth" "napravio si je ime". Tijekom posjeta Vodnjanu, mislio je skladati operu prema djelu Flauberta, ali kada ga je posjetio čuveni libretist Luigi Illica, kazao mu je da je Vodnjan izniman ambijent za kreiranje opere, sa svim tim protagonistima, govorima, glazbom, da je to neponovljiva inspiracija… I tako je nastala "Istarska svadba"; kazao je Juranić.
Govorio je Juranić o niti malo laganom životnom i stvaralačkom putu Antonija Smareglie, a Sandro Vešligaj, pulski pijanist dočarao je kako zvuče neke od maestrovih partitura iz raznih faza.
(Snimila Vanesa Begić)
Potom je predstavljen hrvatski i engleski prijevod knjige, dužeg eseja talijanskog muzikologa Ivana Cavallinija "Unutarnja granice Antonija Smareglie". Rad je u talijanskom izvorniku objavljen pri rovinjskom Centru za povijesna istraživanja 1995. godine.
Juranić je govorio o zanimljivoj muzikološkoj analizi Smareglinih djela, uz brojne komparativne primjere koje donosi Cavallini, a prevoditeljica na engleski, talijanska novinarka Luisa Sorbone, kazala je da je zadovoljna što je dio ovoga projekta ističući specifičnost multikulturalnosti i glazbe koja spaja.
Za objavljivanje knjige velika je uloga Anite Flego Sponza iz Smaregliane, kao i grafičkog urednika Marija Rosande.