14. memorijal petra stankovića

Barban u srcu: Drugi dan memorijala o životu, smrti, arhitekturi, glazbi i malariji

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Josip Šiklić (Snimila Vanesa Begić)

Josip Šiklić (Snimila Vanesa Begić)


Bogat je bio i drugi dan 14. po redu memorijala Petra Stankovića ''Barban u srcu''.

Dr. sc. Samanta Paronić (Prodol) osvrnula se na ''Dojenačku smrtnost u Župi Barban u drugoj polovici Ottocenta''. Kako je rekao prof. dr. sc. Slaven Bertoša, Paronić je prisutna na ovome memorijalu od prvih izdanja te doktorirala je i temom iz barbanske povijesti.

Paronić je u svom vrlo zanimljivom izlaganju govorila o smrti dojenčadi kao pokazatelju socio-ekonomskog razvoja, ali i zdravstvenog stanja, uz primjere ranog i kasnog neonatalnog mortaliteta, gdje je onaj rani unutar prvih šest dana, a kasni od 7 do 28 dana starosti. Postnatalni mortalitet odnosi se na prvu godinu života, odnosno od 28 dana do godinu dana starosti djeteta. Na sve su to utjecali prorodni, geografski i društveni čimbenici, promjene, zimi bi to bilo uslijed infekcija dišnih puteva, a ljeti uslijed bolesti probavnog sustava. Dakako, tu su bili i higijenski uvjeti, međuporođajni razmaci, majčina dob pri porodu i drugi faktori koji su utjecali.

(Snimila Vanesa Begić)Denis Kontošić (Snimila Vanesa Begić)

Dr. sc. Igor Jovanović (Osnovna škola Veli Vrh) i Igor Šaponja, prof. (Ekonomska škola Pula) imali s u izlaganje naslovljeno "Palež u sjećanju – stradavanje civilnog stanovništva Istre u Drugome svjetskom ratu s posebnim osvrtom na zločin u Šajinima", a to je tema kojom su se već bavili proteklih godina, no svaki put to je uz nove podatke i zanimljivu analizu tih tužnih priča iz istarske povijesti, što su vrlo kvalitetno prezentirali, govoreći i o pokolju u Kresinima, te tragedijama u Bokordićima i Maloj Gajani.

Josip Šiklić, prof. (Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre, Pazin) govorio je na temu "Obrazovna struktura stanovništva u općinama Istarske županije prema popisima iz 2011. i 2021."

Uz brojne grafikone i primjere, naveo je da je sada manji broj stanovnika bez završene škole, ali i da je u porastu broj stanovnika s visokom stručnom spremom te magisterijem i doktoratom, posebice među ženama. Istaknuo je da se obrazovna struktura promijenila, te da su zabilježene pozivitne promjene u svim razinama obrazovanja, ali i da ima manje brakova.

Interdisciplinarno je i vrlo zanimljivo bilo izlaganje Denisa Kontošića, mag. educ. (Istarska županija, Pazin) "Barbansko sveto trojstvo – tri crkve za tri sveca", gdje je istaknuo glavne karakteristike crkvi te obilježja svetaca, a to su sv. Nikola, sv. Jakov i sv. Antun Opat. Sve je to naveo uz raznolike komparativne primjere, a prije samoga izlaganja govorio je i o budućoj digitalizaciji barbanskih zbornika, pohvalivši veliku ulogu Slavena Bertoše kao organizatora, na što se i Bertoša prisjetio kako je upravo u suradnji s Kontošićem, koji je tada bio barbanski načelnik, krenuo taj simpozij.

(Snimila Vanesa Begić)Branko Blažina (Snimila Vanesa Begić)

Anton Percan, dipl. ing. arh. (Pula), koji iz godine u godinu predstavlja zanimljive teme o baštini, a i ne samo, govorio je vrlo sugestivno na temu "Arhitektonska baština Barbana i Barbanštine u zapisima etnologa", gdje je bilo govora o početcima etnoloških istraživanja, ali o o raznim crkvama, šternama i drugim objektima – elementima baštine koji su itekako zanimljivi za proučavanje, analizu i daljnje studije.

Branko Blažina, prof. (Barban) imao je kao temu "Tri naraštaja barbanske obitelji Cleva", počevši od Tonija Cleve, uspješnog trgovca sve do njegove djece i treće generacije predstavljajući i locirajući u barbanski milje mjesta u kojima su djelovali, što je žiteljima ovoga mjesta bilo jako zanimljivo za poslušati.

Pretposljednja je tema bila nešto drukčija. Branislav Ostojić, prof. (Brnobići, Kaštelir), osvrnuo se na "Obitelj Broskvar, vrsni svirači", gdje je naveo da glazba i ples nisu samo potrebe za kreativnošću, već i način življenja, što je kod ove obitelji bilo itekako važno.

I za sam kraj, bio je tu rad koji potpisuju izv. prof. dr. sc. Eduard Pavlović, dr. med. (Opatija), dr. sc. Vesna Pešić, dr. med. (Rijeka) i Alojz Pavlović, dipl. ing. (Zadar) na temu "Malarija Barbanštine (Istra) i benkovačkoga kraja (Dalmacija) kroz prizmu medicinske geografije: sličnosti i razlike". Rad je prezentirala Vesna Pešić, počevši od objašnjenja što je to malarija i koji su njezini uzročnici, a govorila je i o velikoj ulozi Massima Selle, ravnatelja tadašnjeg rovinjskog Instituta za biologiju mora, ali i Roberta Kocha te Kupelwiesera. Istaknula je da je kod nas još 1964. godine malarija iskorijenjena, i sada samo blježimo importirane slučajeve.

(Snimila Vanesa Begić)Samanta Paronić (Snimila Vanesa Begić)

Iva Kolić, prof. (Šajini) i doc. dr. sc. Iva Milovan Delić (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli) su nažalost bile spriječene, no svi će radovi biti objavljeni u jednom od narednih zbornika.

Organizatori i pokrovitelji su Općina Barban i Katedra Čakavskog sabora Barban, a suorganizatori: Turistička zajednica Barban, Župa sv. Nikole i Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin.

Organizacijski odbor skupa čine Dalibor Paus, načelnik Općine Barban, Iva Kolić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban; Paolo Batel, potpredsjednik Čakavskog sabora Barban; Denis Kontošić (Istarska županija); vlč dr. sc. Bernard Jurjević (župnik Župe sv. Nikole Barban); Jelena Lučić Baćac, direktorica Turističke zajednice Barban i Josip Šiklić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin, kao i red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša, voditelj skupa i glavni urednik zbornika.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum