(Hina/EPA)
Dvije zbirke pjesama Stjepana Šešelja - knjiga prijevoda na španjolski "El mensajero del sur y otros poemas" i "Pjesme izabrane" predstavljene su u ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu.
O knjigama su govorili prevoditeljice Željka Lovrenčić i Marija Roščić, književnik Božidar Petrač, slikar Danijel Žabčić, slikarica Nada Žiljak i autor knjiga.
Lovrenčić je ocijenila da su Šešeljeve pjesme u ovoj knjizi uspješan nastavak njegova specifična pjeva. Šešelj je pjesnik svoga zavičaja i svoje domovine, napomenula je dodavši kako ga zanimaju kršćanska duhovnost, prošlost i sadašnjost koje se vješto isprepliću, hrvatski narod, Sredozemlje.
Detaljno opisuje, naglasila je, svoj jug, mirise i zvuke podneblja u kojem je rastao: kameni spomenici, bilje i jegulje što klize u bistrim vodama, uspomene na pretke, pripadnost određenoj tradiciji, nostalgični tonovi, teme su ovih stihova.
Istaknula je kako pjesnik u njima često rabi arhaične riječ koje naglašavaju duboku povezanost između sadašnjosti i prošlosti. Šešelja zanima i pitanje ljudske opstojnosti te ono što je zajedničko ljudima na svijetu, ma gdje bili, ocijenila je.
Podsjetila je i da je knjiga podijeljena na tri dijela: Mrzli vjetrovi, Tihi grad na gori i Doba s maglama, dok četvrti ciklus obuhvaća pjesme koje nisu dio zbirke "S juga glasnik".
Prevoditeljica Marija Roščić napomenula je da je Lovrenčić prevoditeljica mnogih hrvatskih pjesnika na španjolski jezik te ocijenila kako će španjolski prijevod Šešeljevih pjesama radi dobre poezije i jednako tako dobrih prijevoda pronaći svoj put prema čitateljima i još jednom dokazati da književnost spaja svjetove.
Šešeljeva je lirika, smatra Roščić, sjetna i nostalgična, smirujuća, topla i prepuna lijepih slika.
Govoreći o knjizi "Pjesme izabrane" književni kritičar Božidar Petrač ocijenio je kako kod Šešelja početni lirski stavak "O kruhu o vodi pohodim ovaj vrt" prispodobljuje domovinu, hrvatsku zemlju biblijskom vinogradu – vrtu Gospodnjemu. U tome prekrasnom vrtu ima svega – od opojnoga mediteranskog bilja do pjesnikove osobne povijesti, ali i povijesti njegove domovine, napomenuo je dodavši kako Šešelj svojim stihovima uspješno spaja arhaično i moderno, zavičajno i univerzalno, svoju sadašnjost i uspomene na pretke.
Slikar Danijel Žapčić smatra da je poezija "misaona osjećajnost" koja se zahvaljujući i slikama Nade Žiljak transponira u knjiga koja je onda njezina materijalna stvarnost.
U knjigu "Pjesme izabrane" (65 str.) uvršten je izbor iz zbirki Stjepana Šešelja: "Škarpa", "Očina", "Dulo" i "S juga glasnik". Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Fotosoft. Autorica pogovora Dubravka Vidak istaknula je kako je u objedinjenim zbiraka "Škarpa/Očina/Dulo" zaokružen odnos pjesnikov prema pejzažu, njegov divljoj i nepovjerljivoj nepristupačnosti. Napomenula je i kako slikarica pjesnika vidi u skriptoriju, zamišljenog i pomno posvećenog svome peru i stvaranju poetskih svjetova.
Stjepan Šešelj rođen je u Podgradini pored Opuzena 1947. Piše pjesme, drame (za radio, kazalište i televiziju) i prozne tekstove (književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave).
U prostoru DHK izložene su i slike akademske slikarice Nade Žiljak, kojima su ilustrirane knjige.