Mladi povjesničar Nemanja Stokrp u Gradskoj knjižnici i čitaonici održao predavanje "Rock 'n' roll i ratovi na području bivše Jugoslavije", što je i naslov njegovog magistarskog rada, a dobar odaziv publike pokazao je da je pronašao temu koja Puljane zanima.

Stokrp se posvetio sceni koja je zahvaljujući političkim kretanjima poput razlaza tadašnjeg predsjednika Josipa Broza Tita sa sovjetskim vođom Staljinom bila okrenuta zapadu da bi se početkom devedesetih raspala s državom u okviru čijih je granica postojala. Jugoslavenski razlaz devedesetih nije značio samo osamostaljenje republika i početak rata, nego i nestanak velikog tržišta na kojem su bendovi do tada mogli djelovati. Mainstream scenu na postjugoslavenskom prostoru spašavaju kompilacije više bandova, a maha uzimaju i piratska izdanja pa su u Zagrebu traženi albumi iz Srbije, a u Beogradu su popularni albumi hrvatskih izvođača.

Unatoč tome, u Saveznoj Republici Jugoslaviji koja je devedesetih obuhvaćala Srbiju i Crnu Goru, od 1993. do kraja 1994. objavljuje se 140 izdanja. Smanjuje se broj samostalnih koncerata, a rockeri mogu jedino doći do prostora tako što nastupaju kao predgrupe narodnjacima, a prorijedila su se i strana gostovanja kojih je pak u Hrvatskoj bilo više. Kao neka vrst neutralnog terena na kojem su mogli svirati srpski i hrvatski bendovi bila je Slovenija, no ne bez posljedica za hrvatske sastave. Sve te promjene prati i cenzura u medijima.

Stokrp kao jedini koncert vrijedan spomena u Srbiji u to vrijeme spominje koncert "Rock 'n' roll zauvijek" održan 1994. u Beogradu na kojem su nastupili Ekatarina Velika, Kerber, Leb i sol, Električni orgazam i druga poznata imena.

Zanimljivo je Stokrp primijetio da se još u drugoj polovici osamdesetih osjećala nervoza što se vidjelo u nazivima nekih albuma kao što su "Ratne igre" Kerbera, "Smrt fašizmu" Plavog orkestra, dok naslovna pjesma albuma "Ćiribiribela" Bijelog dugmeta počinje stihom "Ako se sutra zarati…".

Pozabavio se i onim što se naziva patriotskim rock 'n' rollom, spomenuvši u tom kontekstu Prljavo kazalište koje je potaknulo nacionalne emocije spominjanjem "ruže hrvatske" u pjesmi "Mojoj majci", iako ta pjesma nema veze s nacionalizmom, dok je u Srbiji grupa Galija bila "spoj Srbije i rocka koji do tada nije postojao". Ipak možda najklasičniji primjer tu je Bora Đorđević iz Riblje čorbe koji je otvoreno podržao Slobodana Miloševića i hvalio se članstvom u Arkanovoj Srpskoj dobrovoljačkoj gardi, a bilo je tu i još nekih primjera poput grupe Jack Daniel's s pjesmom "Čoban tera ustaše". Dakako, neizbježno je bilo i spominjanje Thompsona koji odudara od službenog narativa jer u "Čavoglavama" implicira agresivnost kroz stih "Snaći će vas naša ruka i u Srbiji", dok je pjesma u istočnjačkom 7/8 ritmu.

Bilo je i onih koji su se u Srbiji, odnosno SR Jugoslaviji ratnoj retorici otvoreno suprotstavljali poput Milana Mladenovića, Ramba Amadeusa i drugih, te manifestacija koje su se održavale. Što se pak tiče popularne pjesme "E, moj druže beogradski" Jure Stublića, Stokrp ističe da se radi više o neutralnoj nego ratnoj pjesmi.

Predavanje su organizirali Klub studenata povijesti – ISHA Pula i Istarsko povijesno društvo.

Povezane vijesti

• Predavanje Ide Križaj Leko o arhitekuri antropocena
• O homoseksualnosti u Jugoslaviji
• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.