Djela Meštrovića, Jordana, Jurkića izložena u Biskupijskome centru u Mostaru

(Hina/EPA)

Bogati fundus umjetnina Mostarsko-duvanjske biskupije, uključujući djela velikana hrvatske umjetnosti Meštrovića, Jordana, Jurkića, Berbera, Murtića i Dulčića otvoren je u ponedjeljak za javnost u Biskupijskome centru u Mostaru.

Radi se o umjetničkom blagu koje je prikupljano više od pola stoljeća i izloženo u galeriji čiju je izgradnju sufinancirala hrvatska vlada.

Organizatori kažu da je riječ o jednoj od najznačajnijih umjetničkih galerija u Bosni i Hercegovini i susjedstvu čija je vrijednost višemilijunska.

Najveći dio djela koja su se nalazila u arhivima Mostarsko-duvanjske biskupije javnost još nije vidjela.

„Izložbeni postav umjetničke i povijesne zbirke Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, prvi put u svom i za to namijenjenu prostoru, događaj je od neprocjenjive vrijednosti – zorno svjedočanstvo i jamstvo vrhunskih dosega duha ovoga podneblja“, rekao je novinarima kustos Anton Šarac, koji je zajedno s povjesničarkom umjetnosti Danijelom Ucović autor izložbenog postava.

Među brojnim djelima su prizori Dalmatinske zagore Frane Šimunovića, Ede Murtića, likovni opus Slavka Šohaja, kao i djela Ive Dulčića.

Izloženo je 137 umjetnina od čega su 32 skulpture u kamenu, bronci, terakoti ili drvu, djela velikana hrvatske umjetnosti Ivana Meštrovića i Antuna Augustinčića, Omera Mujadžića, Zlatka Šulentića, Vasilija Jordana, Ksenije Kantoci, Gabrijela Jurkića, Frane Kršinića, Zlatka Kesera, Mersada Berbera i drugih.

Uz djela suvremene umjetnosti izložbeni postav čine i arheološka zbirka te zbirka ikona kretske, kretsko-venecijanske, italo-kretske i ruske škole, kao i zbirka liturgijskoga ruha, posuđa i starih knjiga.

Najstarija su djela kasnoantički i ranosrednjovjekovni eksponati u arheološkoj zbirci i ikone iz 17. stoljeća. Riznica posjeduje liturgijsko ruho i posuđe, kao i druge predmete od kojih je veći broj visoke umjetničke i kulturno-povijesne vrijednosti, među kojima se izdvajaju kaleži iz 1728. i 1821., Rimski misali iz 1706. i 1851., a najstarija kazula (misnica) je iz sredine 19. stoljeća.