Ovogodišnji, trinaesti Memorijal Petra Stankovića "Barban u srcu", sa stalnim podnaslovom "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas" će se održati u četvrtak, 23. i u petak, 24. veljače u Centru za posjetitelje u Barbanu s početkom u 18 sati. Bio je to povod za razgovor s glavnim organizatorom ovoga skupa prof. dr. sc. Slavenom Bertošom sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

- Nakon što su protekla dva izdanja održana u hibridnom obliku, odnosno pod strogim epidemiološkim mjerama, sada se ovaj sve značajniji memorijal ponovno održava uživo. Predstavite nam ovogodišnje izdanje.

- Skup 2020. bio je održan dvadesetak dana prije potpunog ukidanja svih aktivnosti koje su podrazumijevale bilo kakva okupljanja ljudi. Koncem travnja održani su skupovi 2021. i 2022., uz dosta strogo poštivanje epidemioloških mjera, što znači da nam se dio izlagača obratio na daljinu, a slušača u dvorani bilo je malo. Sada se ponovno vraćamo održavanju skupa na nekadašnji, uobičajeni način, uživo.

Petnaest istraživača

Na ovogodišnjem, trinaestom Memorijalu Petra Stankovića "Barban u srcu", sa stalnim podnaslovom "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas" izlagat će ukupno petnaest istraživača koji će nam predstaviti dvanaest tema. Govorit ćemo najprije o Petru Stankoviću (Barban, 1771. – Barban, 1852.), kanoniku, polihistoru i eruditu nazvanim "Istarskim Plutarhom", o kojem je na našim susretima već i do sada spomenuto mnogo podataka, ali još uvijek ima mjesta i za one nove.

Ove godine raspravit ćemo o Stankoviću kao autoru grba Barbana, njegovoj povezanosti sa suvremenom arheologijom te ga kao inovatora usporediti s franjevcem i graditeljem orgulja Petrom Nakićem, rodom iz okolice Benkovca. Bit će zatim riječi o prapovijesnoj i srednjovjekovnoj utvrdi Gočan, barbanskim lukama za utovar gorivog drva pod Venecijom, Barbanu u dokumentima Franciskanskog katastra, barbanskim temama na stranicama lista Naša sloga (o čemu smo uvodno govorili i prošle godine), primaljskoj službi na Barbanštini početkom XX. stoljeća i barbanskoj Matičnoj knjizi umrlih 1909.-1918.

Uslijedit će teme o pjevaču narodnih pjesama Antonu Mavriću, riječkom pravnom povjesničaru Danilu Klenu i njegovom proučavanju ostavštine Josipa Antuna Batela te dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva Općine Barban prema popisu iz 2021.   

I na ovome mjestu upućujem izraze velike zahvalnosti svima koji na bilo koji način pridonose i pomažu održavanju skupa i tiskanju zbornika, a posebice Općini Barban i njezinom načelniku Daliboru Pausu, članovima Katedre Čakavskog sabora Barban, članovima Organizacijskog odbora skupa i Uredničkog odbora zbornika, kao i svim sudionicima koji vrijednim istraživanjima i potom izlaganjima promoviraju Barban i Barbanštinu, uz iskrenu želju da tako bude i ubuduće.

- Iako se memorijal održava godinama, izlagači stalno pronalaze zanimljive teme o Petru Stankoviću, Barbanu i Barbanštini, To je, izgleda, pravo vrelo podataka i informacija.

- Svakako jest tako. Kada smo prije trinaest godina razmišljali o vrsti znanstveno-stručnog skupa koji bismo mogli organizirati u Barbanu, valjalo je detaljno proučiti ne samo mogućnosti okupljanja dovoljnog broja izlagača, da bi se susret uopće mogao održavati, nego i spoznati s kakvim povijesnim i ostalim vrelima raspolaže barbansko područje.

Shvatili smo, a to smatramo i danas, da ima puno neistraženih ili nedovoljno istraženih tema, a i dovoljno proučavatelja koji bi ih mogli obraditi i javno predstaviti na skupu. Valja samo dobro pripaziti da u doglednom trenutku u budućnosti ne ponestane mlađih suradnika na koje će s vremenom prijeći glavnina istraživanja i izlaganja.

Ovo potonje jako je važno jer postoje skupovi koji su u tom smislu trenutno u dosta kritičnoj situaciji i upitno je njihovo održavanje u nadolazećim godinama. Nažalost, na neke je nepovoljno djelovalo i zatvaranje tijekom epidemije COVID-a 19.

Vrsni stručnjaci

- Neki sudionici s vama su od samoga početka, no, svake godine tu je i poneko novo ime.

- Od samoga smo početka pazili da u istraživanja i predstavljanja njihovih rezultata u obliku izlaganja na skupu uključimo proučavatelje različite životne dobi. Prije nekoliko godina, dobna razlika između najstarijega i najmlađega bila je veća od pedeset godina.

Ovaj podatak sam za sebe neupućenima može djelovati neobičan, no kada je riječ o ovakvim susretima jako je važan jer pokazuje ono što sam prethodno naglasio: da su organizatori skupa kao istraživače i predstavljače istraživanja uspjeli angažirati vrsnog stručnjaka koji se Barbanštinom bavi vrlo dugo vremena pa je izvrsno i poznaje, ali i mladu proučavateljicu zainteresiranu za uključivanje u znanstvena i ostala istraživanja te javno predstavljanje rezultata preko znanstveno-stručnog skupa.

Na ruku nam svakako ide i činjenica da u blizini Barbana, na pulskom sveučilištu, postoje studiji povijesti te kulture i turizma, gdje se mogu pronaći "mlade barbanske snage".

Možemo reći da smo do sada već okupili stalnu skupinu istraživača i izlagača za naše susrete, a svake nam godine dođe i poneko novo ime. No, malo za promjenu, ove godine nije tako. Nemamo nijedno novo ime. Bilo je u planu da dođe, ali iz objektivnih razloga stići će nam, nadamo se, iduće godine.

- Na ovogodišnjem izdanju predstavit ćete i novi svezak barbanskog zbornika, a potom planirate i jedno drugo novo izdanje.

- Deseti svezak Barbanskih zapisa bit će predstavljen na početku skupa. O njemu će govoriti načelnik Općine Barban profesor Dalibor Paus, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban profesorica Iva Kolić te ja kao glavni urednik. Radove će publici detaljno predstaviti barbanski župnik vlč. dr. sc. Bernard Jurjević.

Već neko vrijeme u pripremi je opsežna bibliografija Barbanskih zapisa (sv. I.-X.), koju nam sastavlja knjižničarska savjetnica u mirovini, profesorica Marija Petener-Lorenzin. Kao dugogodišnja djelatnica Sveučilišne knjižnice u Puli, a potom i knjižnice tamošnjeg Filozofskog fakulteta, oblikovat će pretraživačka kazala po zemljopisnim nazivima, imenima i prezimenima autora i tematici pojedinih članaka, čime će sadašnji i budući proučavatelji Barbanštine dobiti vrijedno i važno djelo s pomoću kojega će znatno lakše pretraživati i pronaći potrebne podatke o ovom iznimnom dijelu Istre.

- Osim barbanskog memorijala, voditelj ste i labinskog znanstvenog skupa. Ove će godine taj skup imati novi termin održavanja.

- S obzirom da Grad Labin na proljeće planira održati uobičajeni skup posvećen znamenitom Labinjanu Matiji Vlačiću Iliriku, koji se u redovitom terminu prije nekoliko godina nije mogao održati zbog epidemije COVID-a 19, Labinske kulturno-povijesne susrete odlučili smo pomaknuti za jesen. Uskoro će početi prve pripreme oko prikupljanja mogućih tema i potencijalnih izlagača.

Bogat rad

- Što je trenutni predmet Vaših povijesnih istraživanja? Čime se još bavite?

- Uz sveučilišni rad sa studentima, koji obuhvaća održavanje predavanja i seminara te ispita, čitanje i ocjenjivanje seminarskih, a kao mentor ili član povjerenstava i završnih i diplomskih radova, već nekoliko godina voditelj sam projekta Filozofskog fakulteta u Puli pod naslovom "Istra i Kvarner u doba Venecije i Austrije: mikropovijesne teme", u sklopu kojeg se bavim različitim, pretežito mikropovijesnim, temama iz prošlosti Istre i Kvarnera, uglavnom u srednjem i novom vijeku.

Suradnik sam sedam zavičajnih znanstveno-stručnih skupova (Buzetskih dana, Susreta s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine, Memorijala Petra Stankovića, Labinskih kulturno-povijesnih susreta, Pazinskog memorijala, Istarskog povijesnog biennalea, Crtica iz povijesti Kanfanarštine): na nekima nastupam s izlaganjem svake godine, a na drugima povremeno.

Voditelj sam barbanskog i labinskog skupa, glavni urednik pripadajućih zbornika radova te jedan od recenzenata Dvegrajskog zbornika. Svoja znanstvena istraživanja često populariziram preko televizijskih i radijskih emisija. Sudjelujem u predstavljanju knjiga i časopisa kojima sam recenzent.

Držim i javna predavanja, uživo i na daljinu, preko kojih također predstavljam rezultate svojih arhivskih, bibliotečnih i terenskih istraživanja. Član sam uredništava i uredničkih vijeća desetak znanstvenih i stručnih časopisa u Republici Hrvatskoj. Katkada sudjelujem i u stručnim terenskim obilascima sa studentima, u okolici Pule i po Istri.

Nažalost, zbog epidemije COVID-a 19, neki znanstveno-stručni skupovi na kojima sam namjeravao nastupiti bili su otkazani, a iz istog razloga već tri godine nisam obavio ni arhivska istraživanja u Veneciji, kao ni uobičajena gostujuća predavanja na četirima sveučilištima s kojima surađujem. Nadam se da će se to ubrzo promijeniti.

Povezane vijesti

• Ministarstvo odobrilo 2,4 milijuna kuna: PRVA HRVATSKA KUĆA OD KOBASICA
• PETAR BENČIĆ IZ KARNEVALI, POBJEDNIK TRKE NA PRSTENAC Jaše s turistima, utrkuje se i nastupa kao kaskader u poznatim filmovima i serijama
• Ćurić: Trajna zahvalnost svim poginulim braniteljima