U novu izlagačku sezonu Gradska galerija Fonticus ulazi s dva nova samostalna likovna projekta. Voditelj galerije Eugen Borkovsky je ovom prilikom posjetiteljima pripremio izložbenu prezentaciju, video-rad Luciana Bunića te samostalnu izložbu fotografija Samira Cerića Kovačevića.

Projekt s video-radom Luciana Bunića pod nazivom "Iz slojeva memorije", zapravo je hommage poznatoj grupi umjetnika Biafra, ali s odmakom i naglaskom na Lucianovog oca Branka Bunića koji je bio jedan od osnivača te grupe, ali koji se radovima predstavio samo na prvom nastupu umjetnika okupljenih u grupi (pokretu) Biafra.

Izložbe grupe Biafra bile su skoro cijelo desetljeće predstavljane na mnogim lokacijama bivše države. Ta grupa školovanih umjetnika osnovana je 1970. godine, a nazvana je po derutnom stanu tadašnjeg studentskog doma "Moša Pijade", a po imenu siromašne afričke države.

Inicijatori, pokretači, idejni vođe su bili Branko Bunić, Stjepan Gračan, Ratko Petrić i Miro Vuco. Oni su odlučili suprotstaviti se tadašnjim likovnim, kulturnim i društvenim konvencijama koje su pomodno tretirale apstraktne pojavnosti u likovnosti.

Navedeni umjetnici smatrali su da bi umjetnost trebala biti kritička djelatnost koja mora progovoriti o vlastitoj sredini i odnosima unutar nje. Na neki način, uz neke prethodnike propitivanja stanja, oni su začetnici domaćeg postmodernizma. Djelovanjem od 1970. do 1978. godine iskazivali su mutacije likovnih iskaza od karakteristika pop-arta do nove figuracije. Autori radova pod ovim okriljem su se mijenjali. Tu su sudjelovali Zlatko Kauzlarić–Atač, Ivan Lesjak, Ratko Janjić, Vlado Jakelić, Rudi Labaš, Emil Tanay, Stanko Jančić i Đurđica Zanoški Gudlin.

- Luciano Bunić predstavljenim projektom propituje poziciju, stavove, realnost svog oca u onom vremenu. Filmski odlično educiran autor zadire u likovnost i to u njen lokalni, ali internacionalno obojen trenutak, obrađujući jednu skoro desetogodišnju aktivnost kreativno aktivističke, reakcionarne formacije likovnih umjetnika. Lucianu Buniću je inicijalni poticaj indirektno povezan s aktivnostima grupe Biafra i to preko svog oca koji je bio jedan od začetnika, pokretača aktivnosti te grupe umjetnika. Ovdje je predstavljena neobična konstelacija - autor filmaš, njegov otac školovani likovnjak, aktivist, originalan, ali kasniji rad Ratka Petrića, jednog od važnih sudionika likovnog pokreta Biafra, fotografije aktera i nekih tadašnjih radova. Autor na uvid daje filmizirana svjedočenja živih aktera, iskrene intervjue živih svjedoka, upad glumca Gorana Matovića, promotora krležijanski grubih, ali realnih pogleda na lokalno povijesno okruženje. Ova konstelacija zabilježenih aktera ne može nas ostaviti ravnodušnima. Motiv, polazište Luciana Bunića moglo bi biti razotkrivanje i kristaliziranje porodičnih zadatosti, uz donošenje još jednog pogleda na slijed tadašnjih događanja koja se nastavljaju kroz tijek suvremene domaće postmoderne, ali i alter-postmoderne kojoj svjedočimo ukoliko smo angažirani promatrači stanja, situacija likovnosti današnjice, predstavio je Eugen Borkovsky Lucianov video-rad, zahvalivši autoru na trudu i emocionalnom angažmanu.

Luciano Bunić je magistar animiranog filma i novih medija, realizirao je više animacija za HRT, a izlagao je samostalno i kolektivno više puta (Grožnjan, Pula, Rovinj, Zagreb). Član je HDLU-a Zagreb i Vizualnog centra Batana u Rovinju gdje živi i radi.

U drugom dijelu galerije Fonticus još jednom se predstavio fotograf Samir Cerić Kovačević, sada s kolekcijom fotografskih radova objedinjenih u naslovu "Istraživanje međusvijesti".

Postav izložbe nudi seriju fotografija koje su predstavljene u promišljenom nizu, kao zatvorena cjelina. Umjetnik ujednačuje formate i izostavlja kolor kako bi time što više izbjegao narativnost, želeći ponuditi asocijacije i usmjeriti svakog pomnijeg promatrača k individualnom doživljaju, k višem stupnju samospoznaje.

- Iako je očito da su ove fotografije nastale u suvremenosti, one ipak ne naglašavaju baš ovaj, upravo sad već prošli trenutak. Očito se radi o izboru gdje autor ne niže radove po redoslijedu nastanka niti mogućih tragova prepoznavanja kroz razmišljanje, memoriju. On ih niže na način uživljavanja u svoju, ali i moguću tuđu psihu. Ova ponuda nas najprije mami raspoznavanju, pa odustajanju od važnosti iščitavanja sadržaja. Prelazeći postavom, vrlo brzo smo blizu faze doživljaja bez čvrstih informacija. Moramo znati da metaforički jezik dopušta interpretacije. Autor nam svako toliko nudi prepoznavanje oblika, ali na način koji ne apostrofira izdvojenu radnju pojedine fotografije. Putanja nas, vizualnim asocijacijama, vodi kroz niz nejasnih sjena. U nizu povremeno nalazimo neki odmak, promjena se događa, na neki način tonemo u nejasnoće, kako nas vode fotografije, pa se događa sumnja. Tek pri kraju ovog niza pojavljuju se sugestije. Nakon svih nesigurnosti pogleda, umjetnik računa da smo prošli fazu inicijacije te nam nudi svojevrstan izlaz. No, i otud bivamo vraćeni, okrenuti, usmjereni k meditativnom stanju svjesnosti s nadom da je ta osviještenost sada bar malo više osjetljiva na energije, a ne samo na materijalno, naznačio je Eugen Borkovsky osnovne poruke izloženih fotografija Samira Cerića Kovačevića, umjetnika sa zagrebačkom adresom, ali sa stalnom vezom s Istrom (rođen je i odrastao u Brtonigli).

Profesionalno se bavi fotografijom dugi niz godina. Kroz fotografiju istražuje različite teme uključujući portrete, dokumentarnu fotografiju, trenutke u svakodnevnici, čovjekovu povezanost s prirodom. Njegov rad propituje granice fotografije kao dokumentarnog istraživanja i osobnog doživljaja, pri čemu se služi prirodnim svjetlom kako bi istražio "nevidljivi" dio identiteta subjekata koje fotografira. Također radi kao službeni fotograf za brojne artističke manifestacije u Hrvatskoj i u nekoliko europskih zemalja. Svoje radove predstavio je na više samostalnih i nekoliko selektiranih, grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Povezane vijesti

• Asja Vasiljev, Miranda Legović i Noel Šuran u Fonticusu
• Nova izložba u gradskoj galeriji Fonticus u Grožnjanu
• Radovi Dashe Delone i Dime Goryachkina u grožnjanskom Fonticusu