(Hina/EPA)
U Sveučilišnoj galeriji na splitskom kampusu ove se srijede otvara retrospektivna izložba velikog splitskog kipara Andrije Krstulovića, najavili su u ponedjeljak sa Sveučilišta Split.
Izložbu će otvoriti rektor Sveučilišta Dragan Ljutić, predstaviti Ive Šimat Banov te akademik Kažimir Hraste koji je jedan od autora likovnog postava.
Velikim postavom, koji će biti po prvi put biti predstavljen na oba kata Sveučilišne galerije, pokazat će se bogat Krstulovićev opus, pa će tako posjetitelji moći razgledati radove stvorene kroz njegovu bogatu umjetničku karijeru i to niz reljefa, izbor portreta, aktove, pastoralne skulpture, te skice i modele za javne skulpture Pravda, Osmijeh suncu i Spomenik palom pomorcu koje su postale amblemski znakovi Splita.
"Kiparstvo Andrije Krstulovića (1912. Split − 1997. Split ) pokazuje veličinu majstorske vještine klesanja i modeliranja inspirirane antičkim uzorima i Dalmatinskom zagorom koja je bila njegov nepresušni izvor motiva i tema. Pripremu radova za izložbu obavio je Odsjek za kiparstvo u suradnji s Odsjekom za konzervaciju i restauraciju Umjetničke akademije u Splitu", navode sa splitskog Sveučilišta.
Izložba je uvod u predstavljanje većeg djela sabranog u monografiju Andrija Krstulović koja će biti predstavljena javnosti u proljeće u 2023. .
Njome Sveučilište u Splitu, kao priređivač monografije, želi odati priznanje ovom velikom splitskom kiparu, profesoru i pedagogu koji je ostao nedovoljno poznat u javnosti i nedostatno kritički vrednovan od strane struke. Autori monografije kritičkih ogleda su povjesničari umjetnosti Margarita Sveštarov Šimat i Ive Šimat Banov.
Izložba ostaje otvorena do 23. siječnja 2023. godine.
Kipar Andrija Krstulović, majstor dlijeta, diplomirao je kiparstvo 1934. na zagrebačkoj ALU, a od 1959. do 1983. predavao je kiparstvo na Višoj pedagoškoj školi u Splitu. Kao suradnik splitske radionice I. Meštrovića 1936–41. prema modelima i nacrtima je klesao njegova djela u kamenu (skulpture za crkvu sv. Marka u Zagrebu, reljef Krista za crkvu u Biskupiji kraj Knina, nadgrobni spomenik A. Trumbića, dvije karijatide za Meštrovićevu palaču na splitskim Mejama – danas Galerija Meštrović), što je utjecalo i na njegove početne radove, u kojima se u kompoziciji i stilizaciji očituje snažan Meštrovićev utjecaj. Ubrzo razvija vlastiti izraz, koji temelji na smirenoj i realističnoj skulpturi. Usredotočen na teme iz narodne baštine, posebno one iz Dalmatinske zagore, oblikuje ih u bronci te osobito u granitu monumentalna djela.