KGZ: U 15 godina digitalizirano 880 jedinica vrijedne i rijetke građe

(Hina/EPA)

Stručnim skupom "Digitalizirana zagrebačka baština: 2007.-2022." Knjižnice grada Zagreba predstavile su u četvrtak dosadašnje rezultate projekta digitalizacije vrijedne i rijetke građe iz svojih zaštićenih zbirki, kojim je u 15 godina digitalizirano 880 jedinica građe.

Pomoćnica ravnateljice KGZ-a Ismena Meić istaknula je kako je digitalizacija građe iz zaštićenih zbirki Gradske knjižnice Zagreb počela 2007., na stotu obljetnicu njezina osnutka i sa svrhom zaštite vrijedne građe njezinih zbirki ali i predstavljanja kulturne građe grada Zagreba široj javnosti.

"O tome gdje smo danas najbolje govore podaci", kazala je Meić. "Od 2007. do 2022. godine digitalizirano je i objavljeno 880 jedinica građe – 341 knjiga, 25 časopisa, četiri rukopisa, 67 jedinica sitnog tiska, 64 jedinice notne građe, tri gramofonske ploče, dva nacrta grada Zagreba, 170 jedinica grafičke građe i 212 zvučnih zapisa. To čini ukupno oko 96 tisuća stranica, 20 tisuća minuta, odnosno četiri terabajta podataka", istaknula je.

Zahvalila je svim kolegicama i kolegama koji sudjeluju u realizaciji projekta, osnivaču KGZ-a Gradu Zagrebu te Ministarstvu kulture i medija, "bez čije financijske pomoći ovaj projekt ne bi bio moguć".

Ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić kazala je kako Ministarstvo prepoznaje potrebe institucija te intenzivno podupire proces digitalizacije, pogotovo u knjižnicama. "Upravo ovakvi projekti čine temelj procesa digitalizacije kulturne baštine i promocije projekata digitalizirane baštine. Možemo reći da na ovakvim zamašnjacima gradimo digitalizaciju i transformaciju društva", poručila je. Najavila je dodatno osnaživanje tih procesa kroz projekt e-Kultura, koji Ministarstvo provodi već niz godina.

Projekt obuhvaća vrijednu i rijetku građu iz zaštićenih zbirki Gradske knjižnice

Digitalizirana građa KGZ-a objavljena je na portalu Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba, koji je dosad zabilježio preko milijun pregleda.

Koordinatorica projekta Digitalizirana zagrebačka baština Vikica Semenski istaknula je kako u programu digitalizacije sudjeluje tim od četrnaest ljudi, od kojih njih tri do pet kontinuirano, a obuhvaća vrijednu i rijetku građu iz zaštićenih zbirki Gradske knjižnice koje nisu inače lako dostupne javnosti jer nemaju posudbu i potrebno ih je zaštititi. To su Zagrabiensia, Zbirka rijetkih knjiga i rukopisa, Zaštićena zbirka Hrvatskog centra za dječju knjigu, Zaštićena zbirka Glazbenog odjela te Zbirka periodike.

Iako je riječ o dosad ukupno velikoj količini digitaliziranog sadržaja, na godišnjoj razini to je tek 59 digitaliziranih naslova, za što se otprilike izdvaja oko 50 tisuća kuna godišnje, naglasila je. Stoga je, smatra, nužan iskorak planirani profesionalni skener kojim bi se ubrzao proces digitalizacije, osobito kad je riječ o vrlo osjetljivom, velikom i vrijednom fondu stare građe periodike, koja broji oko šest milijuna stranica.

Jednodnevni skup namijenjen predstavljanju i analizi digitalizacijskih projekata sudionika održava se u hibridnom obliku uživo u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zagreb i online te uključuje 19 izlaganja 21 autora. Dio izlaganja posvećen je problematici autorskih prava i korištenju digitalizirane građe u stručne, znanstvene i edukativne svrhe, te predstavljanju novih tehnologija trajne pohrane, agregacije i kriptografske zaštite digitalne imovine.