Predstavljena knjiga Dubravke Oraić Tolić "Zagrebačka stilistička škola"

(Hina/EPA)

Knjiga akademkinje Dubravke Oraić Tolić "Zagrebačka stilistička škola", kao osobni i univerzalni, znanstveni i književno-umjetnički hommage toj školi, predstavljena je u petak navečer u zagrebačkoj Knjižnici Bogdan Ogrizović.

O knjizi su govorili akademik Krešimir Nemec, književna kritičarka Helena Sablić Tomić, urednica knjige Nives Tomašević i autorica Dubravka Oraić Tolić.

Nemec je istaknuo kako je posve logično da je Oraić Tolić napisala ovu monografiju jer je iz neposredne blizine pratila rast i razvoj škole. U rad škole uključila se u kasno zlatno doba, negdje od sredine 70-tih pa do kraja 80-tih godina.

Rad i razgovori održavali su se u njezinom kabinetu na Filozofskom fakultetu i to je bilo gotovo idilično duhovno zajedništvo, koje je danas nezamislivo, dodao je, ocijenivši kako je knjiga svojevrsna posveta i starim i mladim pripadnicima Zagrebačke, ne nužno, stilističke škole.

Protagonisti su knjige utemeljitelji Zagrebačke stilističke škole - Zdenko Škreb, Aleksandar Flaker i Ivo Frangeš te Viktor Žmegač, a zajednički kohezivni element škole bio je novi metodološki pristup umjetničkom tekstu, istaknuo je.

Zagrebačka stilistička škola označila pobjedu nad ideološkim pristupom

Obično ga zovemo unutarnjim pristupom kojemu je u žarištu književno djelo kao jezični fenomen. Za njih je književno djelo prvo jezični i umjetnički fenomen, pa su se i istraživanja zagrebačkih stilističara usmjeravala pretežito na formu, jezik, stil i struktura.

Takvo shvaćanje književnosti kao autonomnoga entiteta, predstavljalo je radikalni odmak od tradicijskoga sociopozitivističkog pristupa koji je dominirao u hrvatskoj znanosti o književnosti, pa je Zagrebačka škola označila pobjedu nad ideološkim ili pozitivističkim pristupom, rekao je Nemec.

Autorica je vratila veliki dug ove kulture prema jednom knjževnoznastvenom fenomenu, koji je važan simbol našeg kulturnoga identiteta, ocijenio je.

Stilistička škola pokazala da hrvatska književnost ima svoj identitet

Helena Sablić Tomić smatra kako ova knjiga kroz prvo poglavlje pruža uvid u jedan kulturološki povijesnopolitički kontekst, u kojemu je bilo važno zaštiti nacionalni identitet te iznjedrila nacionalno važni kontekst književnosti s komparatističkom identifikacijom.

Svi koji su radili unutar te stilističke škole pokazali su kako hrvatska književnost ima svoje komparatističke uzore, svoj identitet i kako ne može biti utopljena u prostor nekog jugoslavenskoga čitanja.

Naglasila je kako autorica u knjizi spaja tri kategorije - profesionalnu, privatnu i istraživačku, a knjiga daje poticaj kako rezimirati i sublimirati nagomilano znanje iz drugih knjiga te ga dobro metodički prezentirati.

Autobiografsko memoarski ton provlači se kroz knjigu

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić istaknula je da se autobiografsko memoarski ton provlači kroz cijelu knjigu.

Velike su obljetnice potaknule taj ton, a riječ je o individualnim i jednoj velikoj društvenoj obljetnici - 80. obljetnica Aleksandra Flakera, 70. obljetnica Pavla Pavličića, 90. rođendan Viktora Žmegača, 100. obljetnica rođenja prof. Frangeša i 50. obljetnica Hrvatskog proljeća, dodala je.

Knjiga "Zagrebačka stilistička škola" (231 str.) podijeljena je u tri dijela. U prvome dijelu Zagrebačka stilistička škola i Hrvatsko proljeće autorica rekonstruira duh vremena i razmatra doprinos Škole nacionalnoj identifikaciji na području znanosti o književnosti u doba Proljeća.

U drugome poglavlju, Zagrebačka stilistička škola očima učenice, tri utemeljitelja promatraju se istodobno iz znanstvene i memorativne vizure.

U trećemu pak poglavlju, Majstor znanosti o književnosti i esejističke kulturologije: Viktoru Žmegaču za devedeseti rođendan, u fokusu je najveći književno-znanstveni i kulturološki opus u hrvatskoj književnosti i kulturi 20. stoljeća.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić rođena je u Slavonskom Brodu 1943. Književna je teoretičarka, sveučilišna profesorica, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Objavila je više knjiga. Dobitnica je Državne nagrade za znanost za životno djelo, nagrade za životno djelo „Josip i Ivan Kozarac“ te Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo u području književnosti. Glavna je urednica časopisa Forum i potpredsjednica Matice hrvatske.