piše dražen katalinić

Hrvati vole kad im država duguje

(Foto Novi list/Davorin Višnjić/Pixsell)

(Foto Novi list/Davorin Višnjić/Pixsell)


Hrvati vole kad im država duguje, a izgleda da ni domovina nema ništa protiv toga. Nakon što su se dosadašnja tri izdanja državnih vrijednosnih papira - obveznica i trezorskih zapisa namijenjenih građanima pokazala punim pogotkom, a 118 tisuća građana pokazalo povjerenje u državu, u nešto više od godinu dana Vlada kreće s još jednim izdanjem trezorskih zapisa za sektor građanstva i planira prikupiti čak 900 milijuna eura.

A izgleda da na ovome ne namjerava stati. Ministar financija Marko Primorac već za srpanj najavljuje izdanje nove obveznice za građane, dijelom i zbog financiranja obveznice od 1,4 milijarde eura koja Vladi na naplatu dolazi u srpnju.

Interes za sva izdanja državnih vrijednosnica namijenjenih fizičkim osobama nadmašio je i najoptimističnija očekivanja Ministarstva financija, interes građana iz izdanja u izdanje bio je sve veći, primjerice onaj za trezorske zapise izdane u veljači veći je za osam posto u odnosu na izdanje iz lanjskog studenog, a čak dvije tisuće građana starijih od 66 godina trezorce je upisalo on-line, odnosno putem e-Riznice i time pokazali da su ne samo informatički, nego i financijski pismeni.

Dosadašnja izdanja dužničkih papira, kao i ovo najnovije, bila su kratke ročnosti, između tri mjeseca do godine dana, a izdanjem narodne obveznice u srpnju s dužom ročnošću, možda čak i na deset godina, država bi, kaže Primorac, testirala općeniti interes građana za takva dugoročna izdanja.

Kakav će on biti, vidjet ćemo u srpnju, no velika je razlika ulagati u vrijednosnicu za koju već nakon tri ili šest mjeseci ili najviše godinu dana dobijete uloženo uz kamatu, a sasvim drugo čekati cijelo jedno desetljeća na povrat uloženog, iako će se kamate najvjerojatnije isplaćivati svake godine. No, ne sumnjamo da će interes i dalje biti velik, što ne treba čuditi, pogotovo kada se pogledaju otužne kamate koje nam banke nude za oročenu štednju.

Dok je država malim ulagačima, odnosno građanima, ponudila zaradu od 3,65 i 3,75 posto na rok od tri mjeseca i godinu dana, istodobno najveću kamatu na oročenje na godinu dana kod banaka nude Croatia banka od 2,9 posto i Agram banka od 2,8 posto, dok kod velikih banaka kamata na jednogodišnje oročenje ne prelazi jedan posto. Pa nije ni čudno što su državni vrijednosni papiri među građanima postali apsolutni hit.

A kako i ne bi kad im zbog dosadašnjeg rasporeda izdanja što narodne obveznice, što trezorca, svakih nekoliko mjeseci stiže isplata ili kamate ili cijelog uloženog iznosa plus kamata.

Već u svibnju sjeda kamata na narodni tromjesečni trezorski zapis izdan u veljači, a u studenom kamata od narodnog trezorca izdanog lanjskog studenog, a prije toga u rujnu isplata trezorca s kamatama koji će tek biti izdan u lipnju, a onda opet u idućoj godini kamata od narodne dvogodišnje obveznice iz lanjskog ožujka, itd.

I možete biti sigurni da ćete u cent dobiti iznos koji morate dobiti jer država neće poput banaka uvoditi izmišljene naknade pa ih još i poskupljivati zbog izmišljenih razloga.

Ostaje činjenica da je država opet elegantno zaobišla banke i odlučila se zadužiti kod građana, no banke se zbog toga nisu uopće uzbudile s obzirom da su pune »do čepa«, a ulaskom u eurozonu još su dobile i kamate od HNB-a. Pa odlučile povećati naknade klijentima i ne pada im na pamet povećati krajnje neatraktivne, gotovo destimulirajuće kamate na štednju.

Situaciju je iskoristila država ponudivši primamljive prinose/kamate/zaradu na državne dužničke papire što su građani prepoznali. Analitičari, međutim, upozoravaju da ovako lijepe kamate na jednogodišnje ulaganje u idućim izdanjima dužničkih papira možda više nećemo "uhvatiti" jer svi očekuju da Europska središnja banka krene s rezanjem kamata, s obzirom na to da je u europodručju inflacija obuzdana.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini