Piše Zlatko Crnčec

Ulaganja građana ulijevaju optimizam

Ilustracija/Zlatko Crnčec (Snimili: Goran Stanzl/Pixsell / Davor Kovačević)

Ilustracija/Zlatko Crnčec (Snimili: Goran Stanzl/Pixsell / Davor Kovačević)


Hrvati se istovremeno pojačano zadužuju, a s druge strane sve više ulažu neke vrijednosne papire. Građani su sve više osjetljivi na razinu kamatnih stopa u bankama, koje su na oročenu štednju oko 2 posto te traže bolje prilike i alternativni oblik štednje i ulaganja koje im je zadnjih godina uz nešto višu stopu prinosa ponudila država kroz trezorske zapise i obveznice. Građani su prema tim oblicima ulaganja prije svega usmjerili depozite koje su držali na tekućim i žiro računima. Piše to u izvješću HNB-a. Dosad su Hrvati koji su imali ozbiljan višak novca, takvih nije bilo puno, ponajviše ulagali u nekretnine. Svih ovih godina otkako je u zemlju uvedena domaća verzija tržišnog gospodarstva, nekretninsko ulaganje činilo se kao daleko najbolji način štednje. Čak i u vrijeme dok su kamate na depozite bile razmjerno visoke. Čak ni oni najbolji majstori pretvorbe i privatizacije nisu se baš usuđivali uplovljavati u vode iole složenijih financijskih ulaganja kao što su dionice. Hrvatsko je tržište vrijednosnih papira bilo divlje i neregulirano. Bilo je puno sigurnije uložiti u nekretninu. Išlo se po modelu - možda se zaista više može zaraditi na dionicama, posebno u slučaju posjedovanja kakvih povjerljivih informacija, ali opet - stan je stan. Ni zgrada ni stan ni zemljište ne mogu bankrotirati. Uvijek će nešto vrijediti. A najčešće su, takva je bila domaća praksa, svakim danom vrijedili sve više. I takva je praksa bila svih ovih godina, da ne kažemo desetljeća.

Bilo je i iznimaka. Prije gotovo dvadesetak godina Vlada je na povoljan način ponudila otkup dijela dionica Ine. Ono što se tada vidjelo bilo je i to da su u tome osim financijskih mahera sve više počeli sudjelovati i građani. Zarada je bila manje-više sigurna i puno se ljudi koji su imali slobodnih desetak ili dvadesetak tisuća kuna viška odlučilo za takvu vrstu ulaganja.

Nedavno se ponovila slična praksa kad su građani odlučili kupovati prvo državne obveznice, a potom i trezorske zapise. Osim velikih igrača, na ovakve su se transakcije odlučili i oni koji nisu imali i nemaju na stotine tisuća eura. Uložili su koliko imaju i na svojoj štednji zaradili puno više nego da su je ostavili čak i oročenu u nekoj banci. Ovaj se posao isplatio i državi koja se zadužila povoljnije nego kod poslovnih banaka. Isplatio se i građanima koji su svoj novac, ma koliko kod nekih bio neznatan, oplodili bolje nego kad su bili osuđeni samo na banke.

Hrvatska je još početkom devedesetih propustila financijski opismeniti vlastite građane. Država građanima ne dozvoljava drogirati se, stalnim im akcijama tumači da je alkoholizam štetan. A istovremeno se nije sjetila da ih pokuša unaprijed upozoriti na sve teške posljedice financijskih vratolomija u koje su se znali upuštati, te ih financijski opismeniti da sami znaju procijeniti što bi moglo biti pogubno za njihovu egzistenciju. Ali i potaknuti ih da ulažu u neke vrijednosnice koji, istina, nose neki rizik, a istovremeno ipak nose prinos veći od ulaganja u kupnju stana u kojem ne namjeravaju živjeti. Dakle, stvari se ipak pokreću na bolje. Građani se, odnosno sve veći broj njih, ne boje uložiti višak štednje u neke vrijednosnice kao što su državne obveznice i trezorski zapisi. Zasad se, dakle, oni odlučuju na takva ulaganja samo ako sve to organizira država koja im jamči zaradu veću od kamate na štednju. Ako države nema, broj ulagača odmah se drastično smanjuje. Za financijsko opismenjavanje stanovništva nikad nije kasno. Država bi tu trebala uskočiti.

Postoji, međutim, i druga strana ove male hrvatske ulagačke euforije. Naime, građani se opet pojačano zadužuju. I to pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke prema kojima su krediti u veljači ove godine za 0,2 milijarde eura ili 0,7 posto viši od onih u prethodnom mjesecu. HNB navodi da su rastu kredita stanovništvu najviše pridonijeli gotovinski nenamjenski krediti koji su se nastavili snažno povećavati. Ovo pak znači da dobar dio stanovništva nema dovoljno novca za normalan život pa se trebaju zaduživati uzimajući nenamjenske gotovinske kredite. Bilo bi pretjerano reći da postoje dvije Hrvatske. Ali podaci o ulaganjima ipak ulijevaju optimizam.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini