SVJETSKI DAN PRIPOVIJEDANJA: Pripovijedajte i slušajte bajke jer se u njima kriju odgovori na mnoga životna pitanja

Pripovjedačice Željka Kondić Dabo i Ina Delić (Arhiva)

Premda su zbog dobro poznate situacije vezane uz pandemiju koronavirusa već tjednima sve manifestacije odgođene, spomenimo da je ne tako davno bio Svjetski dan pripovijedanja, koji, premda nije obilježen, je uvijek vrijedan spomena jer pripovijedati u ovim teškim vremenima je itekako važno, makar svojim ukućanima.

Nahraniti dušu

Svjetski dan pripovijedanja međunarodna je manifestacija posvećena usmenom pripovijedanju koja je svoj konačni oblik zadobila 2003. godine od kada se slavi na svim kontinentima, na sjevernoj zemljinoj hemisferi na proljetni ekvinocij, a na južnoj na jesenski. Ovogodišnja tema Svjetskog dana pripovijedanja su putovanja. Otputujte bajkama na čarobna mjesta, nahranite dušu i usrećite ukućane tisućljetnim mudrostima koje se kriju u bajkama!, glasila je poruka ove, premda neodržane, manifestacije.

Narodne bajke žive i prenose se usmenom predajom već tisućama godina. U današnja vremena potrebnije su više nego ikada. Pripovijedajte i slušajte bajke jer se u njima kriju odgovori na mnoga životna pitanja, glasio je jedan od mota ove manifestacije.

Bajke su istina. Bajke su život, vele stručnjaci koji se bave ovom književnom vrstom. Toga dana pripovjedači diljem svijeta pričaju bajke, mitove, legende te čudesne doživljaje, a priče ispričane na različitim jezicima ostaju još dugo u srcima slušatelja.

Jedan od ciljeva ovakvog događanja je svakako povezivanje svih sudionika, ali i razmjena priča, nadahnuća, iskustava te ostvarivanje međunarodnog kontakta. Osim priče, ono što povezuje sve pripovjedače svijeta toga dana je zajednička tema pripovijedanja za koju se odlučuju pripovjedači svojim glasanjem na internetskoj stranici Svjetskoga dana pripovijedanja.

U Puli postoji Udruga Pusti priču, koji su osnovale Željka Kondić Dabo i Ina Delić. Obje se bave pripovijedanjem manje poznatih narodnih priča, posebno mitova i legendi povezanih s Istrom. Sudjeluju na raznim manifestacijama te često gostuju u vrtićima, školama i knjižnicama.

Mnogi uspoređuju dobre priče s dobrim učiteljima, koji u životu otvaraju brojna vrata. Sve se više ukazuje na važnost priča, pripovijedanja za razvijanje ljubavi prema lijepoj riječi, za poticanje čitanja od malih nogu, ali i razvijanje mašte, senzibiliteta, kreativnosti.

Važnost priča

Djeci se mogu tijekom dana izolacije i socijalne distanciranosti pričati već postojeće priče, odnosno prepričavati ih, ali i izmišljati nove. Puno je puta rečeno da je važnost priča presudna kod svakog djeteta, za razvoj svakog pojedinog djeteta. Primjerice, velikom njemačkom književniku J. W. Goetheu majka je još od najranije mladosti pričala priče, uvodeći ga u svijet čarolija, prinčeva, princeza, začaranih dvoraca i drugoga, otvarajući mu posve nove svjetove, što je potom i odredilo njegovo bavljenje književnošću.