OBILJEŽAVA SE 2. TRAVNJA

MEĐUNARODNI DAN DJEČJE KNJIGE: Autori za djecu najčešće su zaokupljeni bajkama

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Daniel Načinović - najplodniji autor dječje književnosti u Istri (Dejan ŠTIFANIĆ)

Postoje knjige za djecu koje nas ushite, zaokupe ili privuku našu pažnju, a svojom tematikom, sadržajem ili pristupom problematici razvijaju se slojevito. To su crtice i priče, kao i igrokazi. Najljepši dio čovjekova života, kao što se to stalno ističe, jest djetinjstvo, koje se učestalo nalazi u središtu piščeva stvaralaštva. Autori za djecu najčešće su zaokupljeni bajkama, a zatim i pustolovnom prozom

Međunarodni dan dječje knjige (ICBD – International Children's Book Day) obilježava se svake godine kako bi se ukazalo na važnost dječje knjige te potaknula i razvila ljubav prema čitanju. Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena – 2. travanj.

Postoje knjige za djecu koje nas ushite, zaokupe ili privuku našu pažnju, a svojom tematikom, sadržajem ili pristupom problematici razvijaju se slojevito. To su crtice i priče, kao i igrokazi. Najljepši dio čovjekova života, kao što se to stalno ističe, jest djetinjstvo, koje se učestalo nalazi u središtu piščeva stvaralaštva. Autori za djecu najčešće su zaokupljeni bajkama, a zatim i pustolovnom prozom.

U knjigama za djecu etičnost ne treba biti previše naglašena, ne smije biti transparentna, a posebice ne nametnuta. U Hrvatskoj oko 20 izdavača pretežno ili povremeno izdaje knjige za djecu i mladež.

Loše prerade

Postoje, istina, i loše prerade klasičnih bajki braće Grimm i Andersena ili pak sadržaji nastali na temelju crtanih filmova. Najviše nedostaje možda upravo pojmovnih slikovnica, brojalica, posebice onih edukativnih, kao i slikovnica s temom života djece, premda su mišljenja stručnjaka o tome koji žanr najviše nedostaje podijeljena, što je bilo i za očekivati.

Pojedini autori u dječju književnost svrstavaju i robinzonijade te druge fantastične priče, potom one povijesne pa čak i fantastične romane. I kad mališane prestanu zanimati bajke, nešto od toga razvojnog poimanja ostaje u njima, u skladu s njihovom dječjom maštom.

Najpoznatiji po pokušajima defabuliranja dječjih romana bio je William Saroyan, čuven prije svega po romanima "Mama, volim te" (1956.) i "Tata, ti si lud" (1957.), a u potonjem putem nepretencioznih razgovora oca i sina o najrazličitijim temama reformira moderni dječji roman.

U suvremenoj dječjoj književnosti javljaju se i nove teme, osobito one iz urbanoga okružja i svijeta tehnologije - od zrakoplova do videoigrica.

Svi autori temelje svoja djela na nekoj građi, koju može karakterizirati fikcija ili faktum, odnosno može biti zasnovana na stvarnim činjenicama. Lik se u dječjoj književnosti može karakterološki predstaviti opisom, portretiranjem, govorom, izravno, neizravno ili pak putem drugih likova. Fabula u dječjoj prozi ima svoje načine gradnje, koje diktiraju oni kojima je štivo namijenjeno.

Prvim se dječjim romanom u hrvatskoj književnosti smatraju "Čudnovate zgode Šegrta Hlapića" Ivane Brlić-Mažuranić iz 1913. godine, iako je prije nje Jagoda Truhelka napisala priču "Tugomila" (1894.), što danas predstavlja samo historiografski i bibliografski podatak. To je djelo već odavno zaboravljeno i ne navodi se kao prvo ostvarenje za djecu u nas. Truhelku su definirali i osječkim Šenoom.

Analizirajući stvaralaštvo za najmlađe u Istri, neminovno se dolazi do zaključka da se najviše osvrta i studija odnosi na usmenu predaju te na istarske bajke, odnosno pokušaje njihova aktualiziranja i ponovnog predstavljanja.

Istraživači

Proučavanjem svijeta bajki, nakon poznatih istraživača iz prošloga stoljeća Giuseppea Radolea i Antonija Ivea, najviše se recentno bavio Giacomo Scotti (Saviano, Italia, 1928.), talijanski pisac nastanjen u Rijeci, jedno od najvažnijih pera talijanske nacionalne zajednice u nas, koji se posvetio i analiziranju te sabiranju bajki kao sastavnog dijela šire folklorne građe. Tom se tematikom pozabavio i Mario Schiavato (Quinto di Treviso, 1931.), rodom Vodnjanac, nastanjen u Rijeci.

Prvi pisci za djecu u Istri bili su učitelji, koji su djelovali krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Bili su to Jakov Majnarić (1838. - 1916.), Stjepan Mažuranić (1847. - 1907.), Ernest Jelušić (1863. - 1910.) i Vinko Rubeša (1867. - 1908.). Kasnije, u, kako je naziva Dubravka Težak, drugoj generaciji pisaca, istaknuli su se Rikard Katalinić Jeretov (1869. - 1945.), Viktor Car Emin (1870. - 1963.) i Josip Antun Kraljić (1877. - 1948.).

Svakako treba spomenuti i Antu Modrušana, poznatijeg pod pseudonimom Tone Smoljanac-Prikodražan (Smoljanci, 14. siječnja 1901. - Lovran, 6. veljače 1966.), književnika i prosvjetnog djelatnika. Crtice i kratke priče za djecu objavljivao je u časopisima Naša radost, Galeb i Radost. Njegove pjesme progovaraju o zavičaju, o istarskom čovjeku, običajima, prirodi, životinjama i svakodnevici.

U njima ima elemenata pučke usmene predaje, folklora, a donosi i zahtjevan refleksivni književni izraz. Za života su mu objavljene "Pjesme za djecu" (1963.). Kako je napisao mr. Boris Domagoj Biletić u Istarskoj enciklopediji, "pjesnik je to s naglašenom moralnom i humanom vertikalom, posve zaokupljen Istrom".

Fantastični likovi

Kada govorimo o književnosti za djecu u Istri, tu svakako treba spomenuti Daniela Načinovića, Tomislava Milohanića Slavića, Evelinu Rudan, Ivana Svetića, Janka Crljenicu, Tatjanu Pokrajac-Papucci, Slavicu Lončarić, Mirellu Malusà, Carlu Rotta, Ankicu Cvek, Jadranku Ostić, Đermana Vitasovića, Mariu Kristinu Mirković Rubbi, Dragu Orlića, Ivonu Orlić, Dinka Š. Kalca, Saru Schmidt, Franicu Kumlanc Srhoj, Snježanu Akrap Sušac, Mariju Sošić, Mariju Družeta, Mariju Ribarić, kao i druge autore.

Daniel Načinović autor je koji je najviše svojih radova posvetio upravo djeci, te je najplodniji od istarskih književnika koji pišu za najmlađe i jedan od najplodnijih autora iz naših krajeva uopće, bez obzira kojoj su publici namijenjena njegova djela.

Najveći broj autora piše poeziju ili pak kratke pripovijetke. Svijetu fantastičnih likova, bilo u poeziji bilo u prozi, posvećuju se u podjednakoj mjeri autori iz hrvatskog kao i talijanskog govornog područja, a otprilike su podjednako zastupljena poetska i prozna ostvarenja.

Iako se sada nalazimo u teškim vremenima, čitanje djeci je itekako potrebno i korisno da bi im se prikazali i otvorili novi svjetovi te proširili vidici.

Objavljen novi nastavak serijala "Gregov dnevnik"

Dvanaesti roman iz popularnog serijala Jeffa Kinneya za djecu i mlade "Gregov dnevnik" s novim zgodama i nezgodama nestašnoga Grega na obiteljskom odmoru objavljen je na hrvatskom u izdanju nakladnika Mozaika knjiga.

Jeff Kinney dizajner je internetskih igrica i autor bestselera "Gregov dnevnik" koji se već sada smatra najpopularnijim serijalom knjiga za djecu i mlade. Kada je 2007. godine Kinney objavio prvu knjigu "Gregov dnevnik", nije ni slutio da će urnebesnim zgodama i nezgodama mladoga Grega ispisati modernu književnu povijest.

U "Obiteljskom odmoru koji je na hrvatski preveo Ozren Doležal, nestašni Greg i njegova obitelj kreću na put. Zbog hladnoće i stresa od nadolazećih božićnih blagdana, Heffleyevi odluče otputovati u tropsko odmaralište na prijeko potreban odmor i opuštanje. Nekoliko dana otočnoga raja činit će čuda za Grega i njegovu iznurenu obitelj. No uskoro će doznati da raj baš i nije onakav kakvim su ga zamišljali. Opekline od sunca, probavne smetnje i otrovni pauci prijete propašću obiteljskog odmora. Mogu li se ovi praznici spasiti ili će odmor na tropskom otoku završiti katastrofom?

Time Magazine proglasio je Jeffa Kinneyja 2009. godine jednim od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Također je i autor Poptropica.com, internetske stranice koju je Time Magazine svrstao među 50 najboljih na svijetu. Časopisi New York Times, USA Today, Wall Street Journal i Publishers Weekly više od 500 tjedana proglašavali su "Gregove dnevnike" najprodavanijim naslovima diljem svijeta. U trinaest godina od prvog izdanja, Kinney je prodao više od 200 milijuna primjeraka koji su prevedeni na 64 jezika. Serijal "Gregov dnevnik" osvojio je i brojne nagrade.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater