Predstavljanje u umaškoj knjižnici
"Pad Nezakcija" Đanina Bubole: Roman o Histrima izvan sjene rimskih pobjednika
(Snimio Zvonimir Guzić)
U Gradskoj knjižnici Umag u sklopu Mjeseca hrvatske knjige predstavljen je novi povijesni roman istarskog književnika i prevoditelja Đanina Bubole "Pad Nezakcija«, posvećen Histrima, njihovim sukobima s Rimljanima i padu njihova glavnog grada. U uvodnom je govoru ravnatelj knjižnice Neven Ušumović istaknuo kako se ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige odvija pod motom "Od priča do otkrića", s programom usmjerenim na različite slojeve istarske povijesti i kulturne baštine. Predstavljanje Bubolina romana nastavilo je taj niz susreta koji kroz književnost otvaraju prostor za upoznavanje manje poznatih dijelova prošlosti istarskog poluotoka.
Ušumović je naglasio da je Bubola odabrao drukčiji pristup poznatim povijesnim događajima. Iako se oslanja na antičke izvore, osobito na zapise rimskog povjesničara Tita Livija, autor priču ne pripovijeda iz perspektive Rimljana i pobjednika, nego iz perspektive Histra koji su u sukobima stradali. Takav pristup, smatra Ušumović, čitatelju omogućuje da se kroz određenu empatiju približi svakodnevici nekadašnjeg naroda i bolje razumije svijet u kojem su živjeli.
Način života
U prvom dijelu predavanja Bubola je publiku upoznao s poviješću Histra, od njihova podrijetla i načina života do sukoba s Rimljanima i pada Nezakcija. Pritom je upozorio na velike praznine u poznavanju te drevne zajednice, osobito u usporedbi s obiljem podataka o Rimljanima. Dok su rimski povjesničari bilježili vojne pohode i događaje u Senatu, o Histrima je ostalo mnogo manje zapisa, zbog čega je autor pri pisanju romana morao povezivati arheološke nalaze s antičkim izvorima i legendama uz vlastitu maštu.
- Ne znamo o Histrima gotovo ništa. Ne znamo kako su zvali doba dana, godišnja doba, kako su se hranili, kako su određivali vrijeme, kako su nazivali rijeke, brda i planine. Osnovne stvari ne znamo, istaknuo je Bubola, objašnjavajući koliko je teško književno rekonstruirati svakodnevicu naroda koji je živio na istarskom poluotoku prije rimske prevlasti.
Govoreći o povijesnim izvorima, posebno se osvrnuo na Tita Livija, rimskog povjesničara čiji su zapisi važni za razumijevanje sukoba Histra i Rimljana. Bubola je, međutim, upozorio da povijest koju pišu pobjednici ne mora nužno prikazivati i iskustvo poraženih.
- Čitajući te rimske povjesničare čovjek bi pomislio da Rimljani i nisu baš htjeli osvojiti Istru, rekao je Bubola, ironično komentirajući način na koji su rimski izvori prikazivali osvajanje istarskog područja.
Smatra da se rimski autori nisu jednako odnosili prema pobjednicima i poraženima te da su neprijatelje Rima često prikazivali kao barbare, dok su postupke vlastite vojske opravdavali ili objašnjavali drukčijim mjerilima.
Upravo su takve dvojbe bile polazište za njegov roman. Bubola je posebno izdvojio opis završnih događaja u Nezakciju, koji je preuzeo iz Livijevih zapisa, ali ga je pokušao sagledati i iz perspektive ljudi koji su branili grad. Propitivao je, među ostalim, navod o ubijanju žena i djece prije rimskog osvajanja te odluku histarskog vođe Epulona da si oduzme život kako ne bi pao u ruke pobjednika.
– Moglo se dogoditi tako kako piše Tit Livije, a moglo se dogoditi i onako kako sam napisao ja, objasnio je autor, naglašavajući da pritom ne tvrdi kako njegova verzija predstavlja dokazanu povijesnu istinu, već moguću interpretaciju događaja o kojima postoje ograničeni podaci.
Bubola je pojasnio da svoj roman ne smatra klasičnim povijesnim romanom u kojemu su svi likovi i događaji dokumentirani, nego romanom o konkretnom povijesnom periodu.
– To je mješavina mistike i legendi, povijesnih činjenica i moje mašte, svega pomalo. Neke sam likove preuzeo iz rimske povijesti, a neke sam izmislio, rekao je.
Posebnu je pozornost posvetio detaljima koji možda nisu presudni za samu radnju, ali pridonose uvjerljivosti književnog svijeta. Prije pisanja istraživao je materijalnu kulturu, odjeću, boje, predmete i načine na koje su se ljudi u to vrijeme mogli grijati, ploviti ili izrađivati svakodnevne potrepštine.
- Sitni detalji su jako bitni. To je nekoliko mjeseci istraživanja i kopanja po različitim izvorima kako bi se u romanu iskoristilo u jako malom postotku, ali upravo te sitnice daju knjizi životnost, pojasnio je.
U tom je kontekstu govorio i o arheološkim istraživanjima Nezakcija te radu stručnjaka koji su proučavali histarsku kulturu. Arheološki nalazi, od keramike i nakita do ostataka naselja, pružaju materijalne dokaze o životu tadašnjih stanovnika, premda ne mogu odgovoriti na sva pitanja o njihovim običajima, jeziku i vjerovanjima.
Keramika
Prema Bubolinim riječima, Histri nisu bili samo ratnici i pomorci, nego zajednica s razvijenim načinima privređivanja i organizacije života. Bavili su se stočarstvom, zemljoradnjom, ribolovom, lovom i različitim zanatima, izrađivali keramiku, obrađivali metal, tkali i bojali tkanine. Nalazi s područja Nezakcija svjedoče o njihovim vještinama i svakodnevici koja je postojala mnogo prije nego što je rimska kultura ostavila tragove u Istri.
O autoru
U završnom dijelu predavanja autor se vratio razlogu zbog kojeg je odlučio napisati roman. Smatra da se u javnom predstavljanju istarske prošlosti previše pozornosti posvećuje rimskim spomenicima, dok je histarska baština, iako važna za razumijevanje povijesti poluotoka, znatno manje poznata široj publici.
Đanino Bubola istarski je književnik i prevoditelj, rođen 1953. godine u Bujama, a obiteljskim podrijetlom vezan je uz Kućibreg na Gornjoj Bujštini. Bavi se istarskim dijalektima, kulturnom baštinom i usmenom predajom. Od 2015. godine u vlastitoj nakladi objavljuje romane, memoarske zapise, dijalektalne rječnike i prijevode, među kojima su i prijevodi povijesnih djela Pietra Kandlera važnih za proučavanje istarske prošlosti.
