FANTASTIČNE RATNE PRIČE

Predstavljena zbirka Krešimira Mišaka u pulskom Klubu-knjižari: Sedam priča na rubu fantastike i ratnih zbivanja

| Autor: Nina Petrović
(Snimio Duško Marušić Čiči/Glas Istre)

(Snimio Duško Marušić Čiči/Glas Istre)


Prve dane proljeća Puljanima je obilježio i jedan kulturni događaj, kojeg su mnogi gosti pratili s nogu jer nisu na vrijeme rezervirali stolicu. U subotu navečer u prostoru Klubu-knjižari Giardini 2, imali smo se priliku podružiti s voditeljem kultne emisije "Na rubu znanosti", rock-glazbenikom, piscem znanstvene fantastike i novinarom, Krešimirom Mišakom.

Na rubu zbilje

Ovom prigodom Mišak je predstavio svoju najnoviju zbirku priča "Fantastične ratne priče" a program i pitanja autoru postavljao je voditelj programa i antikvarijata Igor Zenzerović.

Ova zbirka priča, dvostruki dobitnik nagrade SFERA, sadrži sedam ratnih priča s fantastičnim elementima, ili se to može reći i drugačije – sedam fantastičnih priča smještenih u okružja raznih ratova, kojih kod nas svakako nije nedostajalo. U njima se mogu sresti drevni ilirski ratnici; hrvatski domobrani iz vremena Austro-Ugarske Monarhije; partizani, Nijemci i Talijani iz Drugog svjetskog rata; hrvatski branitelji iz Domovinskog rata; pripadnici suprotstavljenih naroda i vojski u bosanskim planinama… Kao da rat sam po sebi nije situacija u kojoj su sve granice stvarnosti pomaknute, a pojam normalnosti rastegnut do pucanja, junaci priča proživljavaju čudnovate, nezamislive i neshvatljive doživljaje kojima će vrata otvoriti dramatična ratna stvarnost. Susreću se mitološka bića s ruba mašte i stvarnosti, doživljavaju pomake u vremenu, susreću i čarobnjake, nerazumljive sile ili pak otkrivaju zastrašujuće skrivene razine čovjeka i svijeta s onu stranu uobičajenog poimanja...

Budući da je radnja smještena u Istri, priče obiluju istarskim bićima narodnih priča odnosno usmene tradicije i književnosti (folklora) poput mora, štriga, štriguna, krsnika… i svi se oni nekako "realno" stapaju u "realnom vremenu" pod sasvim "realnim" okolnostima. Čitatelju ni na trenutak radnja ne postaje (ne)objašnjivom zbog fabularnih upleta nepostojećih likova. Dapače, oni se prožimaju u ratnim i razarajućim vremenima, kao da se njih upravo to i očekuje.

Spoj rata i Zone sumraka

- "Fantastične ratne priče" moglo bi se okarakterizirati kao sedam priča koje spajaju malo kompleksnije verzije "Zone sumraka" i ratnih filmova. Spajanje tih elemenata pokušao sam stvoriti jedinstvenu atmosferu u knjizi, gdje se ratna okružja prožimaju s fantastičnim, nadnaravnim ili neobjašnjivim događajima, pružajući čitateljima intrigantan pogled na rat kroz prizmu fantastike. Za one koji vole ratne filmove i fantastične elemente, ova kombinacija može biti posebno intrigantna, pokušao je radnju priča približiti publici sam autor.

- Pisao sam SF priče u jednom razdoblju intenzivno pet godina između ‘99. i 2004. Napisao sam tada cijeli svoj opus koji nije velik, ali je rezultirao s jako velikim brojem knjiga. Neke su priče izlazile u časopisu "Futura", a neke u "Sferinim". Sve skupa su onda skupljene u mojoj zbirci. Izlazile su i u zbirkama za djecu. Na kraju su neke završile u antologiji hrvatske znanstvene fantastike. Tih me godina to jako držalo jer sam kao dijete čitao SF. Privlačio me oduvijek svojim osjećajem začudnosti. Kako je rekao jedan čovjek – to je dijalog koji traje preko 100 godina. Imao sam neke svoje zamisli i ideje koje su uglavnom bile kratke priče jer kako je jednom rekao Darko Macan – "Roman je kučka" – on zahtjeva nešto sasvim drugo. Pisanje mi je oduvijek bilo jako uzbudljivo. I danas mi je uzbudljivo, imam neke ideje koje mi još uvijek stoje. Napisao sam nekoliko priča u posljednje vrijeme koje su završile u nekim časopisima. Što se "Fantastičnih ratnih priča" tiče, to možemo nazvati spojem rata i Zone sumraka. Koncept ratnih priča smišljao sam kroz punih 20 godina. Naravno, taj put je imao svoje faze i pokazuje kako stvari zapravo moraju sazrjeti. Ono što bih posebno istaknuo je de se u jednoj od priča spominje i jedna legenda s istarskog područja koja govori o relikviji kralja Tomislava. U priču ulazi jedan njemački arheolog i tu dolazi do njegovog susreta s partizanima, ponekim Nijemcima, ali tu su i krsnici, pa zatim štrige i štriguni i tu sad dolaze strani čarobnjaci, i tu se svi oni međusobno spajaju i prožimaju. To sad ovako zvuči banalno, ali zanimljivo je što sam ustvari iz te priče htio napravit "miks" ratne i mitološke priče. Htio sam utkati malo partizanskog štiha u priče, jer o partizanima znamo zapravo jako malo. Priče međusobno i nisu povezane, a ono što ih povezuje zapravo je taj nadrealni osjećaj i bića, ispričao je Mišak o svojim spisateljskim počecima i sadašnjem radu.

Problem oprečnih mišljenja

Autor se, između ostalog, osvrnuo i na pitanje zašto je ljudima toliko teško čuti mišljenje drugih ljudi, koje je potpuno drugačije od njihovog.

- Mi ljudi poistovjećujemo se sa svojim stavovima. No u svijetu za svako moguće područje postoji mnoštvo podataka i informacija. Karl Popper bavio se značajkama pseudoznanosti i pokazalo se da one jako dobro opisuju mnoge suvremene teorije. Znanost danas često više nije empirijska, nego teorijska. Najčešće se složeni modeli prihvaćaju kao neosporivi, a kad se nađe rupa, teško ih je odbaciti. Lakše je osmisliti nove kojima će se pokrpati rupa. I onda na kraju imate sustav u kojem ljudi ne znaju kako se došlo do zaključka koji se prihvaća kao gotova stvar. Postoji mnogo područja koja se međusobno prepliću i mnogo autora koji se bave pojedinim područjima – treba sve to pročitati. Ja sam psihološki profil čuvara dogmi stjecajem okolnosti dobro proučio. Savršen je primjer Richard Dawkins, nevjerojatno ustrašen čovjek, koji se boji čuti drukčije mišljenje da ne bi pomrsilo njegovu sliku. To su rijetki ljudi. Većinu ljudi ipak zanima sve pomalo i otvoreni su prema stvarima, pa tako i prema temama iz graničnih područja ljudskog znanja, tvrdi Mišak.

Koliko je ovo druženje s autorom bilo zanimljivo i koliko će se tek usjeći u pulsku memorabiliju, govori činjenica da je program, na oduševljenje mnogobrojne publike, produžen za čitavih 30 min. Ovaj Mišakov posjet Puli zapravo je nastavak je klupskih događanja u sklopu programa Sa(n)jam 30., a zainteresiranost publike je bila u tolika velika, da su gosti trebali rezervirati stolicu putom društvenih mreža.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of