MEĐUNARODNI DAN DJEČJE KNJIGE

Razvijanje ljubavi prema čitanju: Bajke, čitanje naglas i pričaonice kao alat pismenosti

| Autor: Vanesa BEGIĆ
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Pismenost je jedna od naših civilizacijskih tekovina, a prenošenje vještine čitanja i pisanja na djecu, jedna od naših dužnosti. Međunarodni dan dječje knjige (ICBD – International Children’s Book Day) obilježava se svake godine da bi se istaknula važnost dječje knjige te potaknula i razvila ljubav prema čitanju. Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena - 2. travnja.

Pulski program

Prilika je to i za obilježavanje 11. rođendana nacionalne kampanje za poticanje čitanja naglas djeci od rođenja "Čitaj mi!" Kampanju su pokrenuli knjižničari, pedijatri, odgojitelji, logopedi, učitelji da bi potaknuli hrvatske obitelji i sve odrasle da čitaju naglas djeci barem 15 minuta dnevno. Organizatori "Čitaj mi!" su Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti, Hrvatsko logopedsko društvo uz podršku UNICEF-a Hrvatska.

U Dječjoj knjižnici (Smareglina 2) u 10 sati na rasporedu je bio program "Car u knjižnici - interpretacija Andersenove bajke Carevo novo ruho/pričaonica za djecu vrtićke dobi". Gost je bio glumac Teatra Naranča Irin Šime Rabar. U isto vrijeme u Gradskoj knjižnici i čitaonici - Odjel za djecu i mlade "Kako nastaje priča - pričaonica i radionica stvaranja priče za djecu vrtićke dobi", a gošća književnica Melita Nikolčić.

Analizirajući stvaralaštvo za najmlađe u Istri, neminovno se dolazi do zaključka da se najviše osvrta i studija odnosi na usmenu predaju te na istarske bajke, odnosno pokušaje njihova aktualiziranja i ponovnog predstavljanja. Tematike s motivima bajki i legenda javljaju se u poetskim kao i u proznim djelima pojedinih suvremenih istarskih autora, ćesto nevezano uz dječju književnost, od Drage Orlića pa sve do Roberte Razzi.

Proučavanjem svijeta bajki, nakon poznatih istraživača iz prošloga stoljeća Giuseppea Radolea i Antonija Ivea, najviše se bavio Giacomo Scotti, talijanski pisac nastanjen u Rijeci, jedno od najvažnijih pera talijanske nacionalne zajednice u nas, koji se posvetio i analiziranju te sabiranju bajki kao sastavnog dijela šire folklorne građe. Prvi pisci za djecu u Istri bili su učitelji, koji su djelovali krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Bili su to Jakov Majnarić (1838. - 1916.), Stjepan Mažuranić (1847. - 1907.), Ernest Jelušić (1863. - 1910.) i Vinko Rubeša (1867. - 1908.). Kasnije, u, kako je naziva Dubravka Težak, drugoj generaciji pisaca, istaknuli su se Rikard Katalinić Jeretov (1869. - 1945.), Viktor Car Emin (1870. - 1963.) i Josip Antun Kraljić (1877. - 1948.).

Najviše je ogleda i osvrta pak napisano o opusu Vladimira Nazora, autora djela poput "Bijeli jelen", "Kralj Albus", "Minji", "Halugica" i drugih, čime se najdetaljnije bavio dr. Ivo Zalar. Svojom stvaralačkom invencijom u pronalaženju šarolikih motiva i sadržaja iz matematike, fizike, povijesti i prirode Nazor je svestrano obogatio dječju literaturu u nas. Tri se motiva protežu njegovim djelom: lirske refleksije, nacionalne teme te borba između dobra i zla kao filozofska oznaka postojanja, o čemu postoje razni eseji i studije.

Svakako treba spomenuti i Antu Modrušana, poznatijeg pod pseudonimom Tone Smoljanac-Prikodražan (Smoljanci, 14. siječnja 1901. - Lovran, 6. veljače 1966.), književnika i prosvjetnog djelatnika.

Moderni autori

Crtice i kratke priče za djecu objavljivao je u časopisima Naša radost, Galeb i Radost. Njegove pjesme progovaraju o zavičaju, o istarskom čovjeku, običajima, prirodi, životinjama i svakodnevici. U njima ima elemenata pučke usmene predaje, folklora, a donosi i zahtjevan refleksivni književni izraz. Za života su mu objavljene "Pjesme za djecu" (1963.). Kako je napisao Boris Domagoj Biletić u Istarskoj enciklopediji, "pjesnik je to s naglašenom moralnom i humanom vertikalom, posve zaokupljen Istrom".

Kada govorimo o književnosti za djecu zadnjih nekoliko desetljeća, treba istaknuti stvaralaštvo autora poput Daniela Načinovića, Tomislava Milohanića Slavića, Eveline Rudan, Ivana Svetića, Janka Crljenice, Tatjane Pokrajac-Papucci, Slavice Lončarić, Mirelle Malusà, Carle Rotta, Ankice Cvek, Jadranke Ostić, Đermana Vitasovića, Marie Kristine Mirković Rubbi, Drage Orlića, Ivone Orlić, Dinka Š. Kalca, Sare Schmidt, Franice Srhoj Kumlanc, Izabele Bilić Rovis, Josipe Milevoj, Snježane Akrap Sušac, Marija Sošić, Marije Družeta i drugih autora i autorica. Daniel Načinović je autor koji je dobio najviše nagrada i priznanja.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini