FESTIVAL PLESA OD 22. DO 24.srpnja

SNJEŽANA ABRAMOVIĆ MILKOVIĆ: Festival je promovirao Svetvinčenat i plesnu umjetnost, bio je godinama jedinstven proizvod i bilo bi tužno da se ugasi

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Snježana Abramović Milković (Foto arhiv Glasa Istre)

Snježana Abramović Milković (Foto arhiv Glasa Istre)


Sa Snježanom Abramović Milković, umjetničkom selektoricom festivala, razgovarali smo o ovogodišnjem izdanju Festivala plesa i neverbalnog kazališta Svetvinčenat koji će se održati od 22. do 24. srpnja.

- Nakon dvije teške godine za cjelokupnu kulturu, Festival plesa i neverbalnog kazališta vraća se u staro normalno bogatim i raznolikim programom. Kako je tematski osmišljeno ovogodišnje izdanje?

- Koliko će ukupno kultura biti u starom normalnom nakon dvije pandemijske godine, koje su ostavile traga na ekonomskoj situaciji u zemlji, i to uz trenutnu geopolitičku situaciju i inflaciju koju već osjećamo, veliko je pitanje. Ovogodišnja programacija festivala je zanimljiva, ali sama produkcija i uklapanje programa u budžet je bilo mukotrpno.

Festivalu su smanjena financijska sredstva od Istarske županije za 50 posto još prije dvije godine, i to je tako ostalo do dan-danas, bez obzira na rezultate, održivost festivala i bez obzira što je ovo dvadeset i treći festival. Dakle, pune dvadeset i tri godine, tristotinjak kompanija iz cijelog svijeta, bezbroj plesača i gledatelja nisu garancija da Festival, koji je poznat ne samo u Hrvatskoj nego i regionalno, bude financiran bolje nego sada, a govorimo o minimalnim sredstvima. Usprkos tome, održavat ćemo i dalje besplatne programe za gledatelje i stanovnike ovoga mjesta koji obožavaju festival. Jako se bojim amaterizacije hrvatske kulture zbog kontinuiranog rezanja programskih sredstava i birokratizacije, jer se povećava administriranje koje je očito važnije od samih rezultata. Producentica Petra Glad je dala sve od sebe da Festival opstane, tako da je tema ove godine opstanak, metaforički i doslovno.

Zanimljivo je da se od kulturnjaka očekuje da budu genijalni bez obzira na uvjete rada, bilo bi sjajno da se isti princip primijeni i na političare.

Festival je promovirao Svetvinčenat, ali i plesnu umjetnost, bio je niz godina jedinstveni kulturno-turistički proizvod i bilo bi tužno da se ugasi. Svjetske plesne kompanije su upravo zbog organizatora dolazile gostovati na festival reducirajući potrebne tehničke uvjete, jer inače nastupaju u dobro opremljenim kazalištima. Isto tako je jako obeshrabrujuće da Turistička zajednica ne podupire već godinama festival iako brojni turisti dolaze na programe. Turiste zaista već dugo ne zanima samo tradicijska kultura i komercijalni, zabavni programi. Inače, festival je dva puta bio dobitnik Zlatne koze, godišnje nagrade Turističke zajednice Istarske županije.

- Predstavite nam ukratko ovogodišnje izvođače?

- Ovogodišnji festival otvara Fubunation, londonska plesna kompanija Rhysa Dennisa i Waddah Sinada koji progovaraju o svojim korijenima i o generacijskoj traumi muškarca crne boje kože afirmirajući veću prisutnost crnih plesača u predstavama suvremenog plesa. Još jedno veliko ime festivala je Anton Lachky, slovački koreograf s belgijskom adresom koji je na festivalu 2018. godine oduševio predstavom "Cartoon". Lachky je osmislio predstavu kojom razgovori o ekološkoj krizi prelaze u akcije koje kao pojedinci možemo činiti u svakodnevnom životu. Antona Lachkyja smo imali priliku vidjeti na festivalu i s poznatom Les Slovaks Dance Company, čiji je bio osnivač. Bit će predstavljeni radovi iz nekoliko europskih zemalja; "Indefinite Frequency" Milana Tomášika, "Open Drift", njemačkog koreografa Philippea Kratza, "Waiting for James B." francuske autorice Helene Tadei-Lawson, dok će domaću scenu predstavljati Ksenija Zec autorskim projektom "Zagrljaji" u kojem gostuju i glumci HNK-a Zagreb, Matea Bilosnić s multimedijskom predstavom "Klown" te nova postava plesača članova Zagrebačkog plesnog ansambla koji kreiraju novi rad "Geometrija daha" s renomiranom Laurom Aris Alvarez, španjolskom koreografkinjom, nekadašnjom plesačicom Ultima Vez kompanije i pedagoginjom.

- Važan dio festivala i cjelokupnog popratnog programa, je i sama edukativna komponenta.

- Ideja je bila da se plesači što dulje zadrže u samom mjestu, druže, gledaju predstave, ali i rade s vrsnim pedagozima. Osim toga, ideja Mediteranskog plesnog centra uređenog 2010. godine su rezidencijalni boravci umjetnika i edukativni procesi u kojima sudjeluju hrvatski i inozemni plesači i koreografi. Dio smo mediteranskog bazena čije zemlje često surađuju i tu se otvara mogućnost suradnje i financiranja kroz asocijacije koje podržavaju kulturnu suradnju mediteranskih zemalja. Zato smo i izabrali naziv Mediteranski plesni centar.

- Kakvi su Vam naredni programi za Mediteranski plesni centar i za umjetničke rezidencije?

- Od osnutka je organizirano više od 90 rezidencija inozemnih i hrvatskih umjetnika te više od 50 radionica suvremenog plesa većinom za lokalnu zajednicu i profesionalce.

Umjetnici iz dvadesetak zemalja su boravili i radili u MPC-u od Tunisa, Belgije, Mađarske, Francuske, Italije, Norveške, Njemačke, Izraela, SAD-a itd. Od 2017. godine MPC postaje i službeno izvedbeni prostor s po jednom premijerom godišnje, ne zanemarujući domaće umjetnike, tako da je publika mogla vidjeti i nove radove Matije Ferlina, David Belasa i Roberte Milevoj. Do kraja godine nas očekuje rezidencija španjolske koreografkinje Laure Aris čiju prezentaciju rada ćemo moći vidjeti u sklopu festivala. Također ćemo ugostiti talijansku kompaniju Bellanda u sastavu partnerstva Pan Adria mreže te austrijsku koreografkinju Gat Goodotovitch, zatim čitav niz hrvatskih umjetnika od Martine Terzić koja radi na razvoju osječke plesne scene do Šimuna Stankova i Arbajt kolektiva, a tu su i Petra Chelfi i Petra Valentić. Nastavljamo s programom razvoja publike i programom MPC učionica osmišljenih posebno za djelatnike odgojno obrazovnog sustava koje pobliže upoznajemo sa suvremenim plesom.

MPC se dugo opremao i svakako su vizionarski uz nas stali od samog početka bivši načelnik Općine Dalibor Macan i pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica, uz pomoć Ministarstva kulture, Zaklade kultura nova i druge fondacije, uz beskrajnu, prvo moju upornost, a nakon toga i Petre Glad.

Prostor je jedinstven i izaziva divljenje kod europskih kolega, tim prije što se nalazi u malom pitoresknom mjestu. Čekamo produžetak ugovora s Općinom i nadamo se da su prepoznali ne samo naš dugogodišnji rad i trud, nego i rezultate internacionalizacije kulturnog sadržaja koji je itekako u službi turizma.

- Planovi za budućnost manifestacije?

- Kao što sam rekla, pitanje je opstanka, a ovisi o financiranju Istarske županije i Ministarstva kulture i medija. I dalje je festival prezentacijski partner Aerowaves mreže, kao i Pan Adria mreže u kojoj su Slovenija i Italija. Festivalom su kroz protekle godine prošle relevantne kompanije iz Izraela, Španjolske, Francuske, Senegala, Koreje, Japana, Finske, Belgije, Engleske, Nizozemske, Poljske, Italije, Švicarske, Portugala, da i ne nabrajam dalje. Nimalo lak posao, ali očito nije važno, kao što niti valorizacija programa nije važna. Naime, nedostaju nam dobri evaluatori pri procjeni kvalitete kulturnog sadržaja i zato kvaliteta kulturnih sadržaja, nažalost, pada.

Vijeća koja procjenjuju su savjetodavna, radila sam u nekoliko njih i pri Gradu Zagrebu i pri Ministarstvu kulture, moraju na brzinu ocijeniti formalno čitav niz programa, a pri tome njihova evaluacija nije konačna jer su savjetodavno tijelo kao što sam rekla. Teško je predvidjeti budućnost festivala u vremenima teškim za kulturu uopće. Dakle, već održavanje profesionalnog i estetskog nivoa je veliki zadatak od kojeg ne odustajemo.

- Postoji li festivalsko izdanje koje Vam je po nečemu bilo posebno zanimljivo?

- Bilo je nekoliko izdanja koje su mi ostale u sjećanju, 2001. godine, kada je na francusku kompaniju Jo Bithume i izvedbu "Sna ivanjske noći" došlo oko dvije tisuće gledatelja. Kada je kaštel bio prepun i sva zainteresirana publika nije mogla ući na Kibbutz Dance Company iz Izraela, i kada smo doveli sjajnu senegalsku kompaniju Jant-Bi što je bilo zahtjevno, ali umjetnički doživljaj nenadoknadiv. Bilo je puno zanimljivih i sjajnih momenata i nismo mogli izabrati bolju lokaciju od Svetvinčenta, divnog kaštela i divnih ljudi.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater